Marí Alkatiri : Mehi ba Independénsia Mai Husi Konseitu Unidade Nasionál
Naunil Media (Díli), Sekretáriu Jeral Partidu FRETILIN, Marí Bim Amude Alkatri, hateten mehi ba independensia unilatéral iha 28 Novembru 1975 mai husi konseitu unidade nasionál husi uma lisan oin-oin.
Sekretáriu Jeral partidu FRETILIN, Marí Bim Amude Alkatri, informa ba jornalista sira hafoin sai oradór prinsipal iha seminariu nasionál ho tema ‘Valor Polítiku no Estratéjiku Proklamasaun Independénsia RDTL ‘28 Novembru 1975’, iha Salaun Auditorium IOB Plaza, Fomentu II, Tersa (24/11).
“Bainhira mehi ba independésia mak konseitu unidade nasionál moris iha Díli, tanba uluk eskola Liceu no semináriu de’it ne’ebé joven sira husi munisípiu mai hotu iha Díli. Ne’e mak sai laboratóriu ba konseitu unidade nasionál ne’ebé mai husi uma lisan oi-oin” tenik líder nasionál ne’e.
Fundadór RDTL, Marí, esplika “Diskute polítika ami koñese malu di’ak. La iha diskriminasaun moris ho konseitu unidade nasionál, ita haree bainhira Feretilin moris, ASDT primeru no depois 11 setembru 1974 transforma ba Fretilin no kriasaun Fretilin tanba organizasaun rua autoriza no karakter la hanesan ASDT moris ideia diáriu polítiku depende ba independénsia, maibé la iha programa independésia no la iha vida instituisaun organizada. Fretilin mak mai programa planu ba vida institusionál prinsipiu no valór, Fretilin moris tanba vontade independénsia expresaun halibur povu tomak hodi luta iha tempu naruk ne’e konseitu husi luta polular no luta prolongada valór ba proklamasaun independénsia 28 Novembru 1975 valor husi sentidu estratéjiku proklamasaun ida ne’e”.
Eis-Primeru Ministru Marí konta tuir, iha 16 fulan Outubru invasaun komesa husi fronteria ne’ebé delegasaun sai atu halo preparasaun tanba hatene ona invasaun ho objetivu klaru ba ita-nia vontade independénsia.
“Antes ne’e invasaun Governu Portugal hahú prosesu ida, atu simula konversasoens buka solusaun ba problema Timor-Leste nian iha fulan Maiu 1975. Maibé antes 1975 Fretilin moris iha 1974 moris hanesan frente ida, Maibé la’ós ASDT de’it mak disolve. Maibé halo proposta ba UDT atu mai hamutuk ona, problema para la’o hamutuk ba independésia tanba Uniaun Demkrata Timor (UDT) iha tempu ne’ebá, depende kontinuasaun ho Portugal tinan 50 signifika sira mós hakarak independénsia entaun Fretilin konvida UDT atu hamutuk hodi kria Frente ida patriótika nune’e UDT rekuza lakoi hamutuk Fretilin ho ASDT atu halo Frente ida”. Marí haktuir.
Maibe, Eis Prezidente RAEOA-ZEESMTL Marí, iha janeru 1975 Fretilin iha inisiativa rasik halo koligasaun ho UDT tanba hatene ona Indonézia sei tama ho forsa iha Timor-Leste no atividade prepara tiha solidu. Iha timor oan balu uluk tanba APODT halai ba sorin hetan treinu halo tiha koligasaun ho UDT, maibé koligasaun ne’e la metin tanba kontra desizaun entre membru Fretilin ho membru UDT boot tebes.
Deside UDT programa akontese iha Aileu ba membru fundadór UDT nian hetan agresaun iha Aileu UDT uza ida ne’e sai husi koligasaun, depois mai ho esforsu governadór Lemos Pires tenta halo konversasoens preliminariu iha Díli.
“Mai iha juliu 1975 halo konférensia interna ida iha Macau ne’ebé defini ajenda transmisaun iha timór konférensia iha Macau ne’e Associação Popular Democratica Timorense atau (APODETI-Sigla Português) mak ba. Iha momentu ne’ebá fretilin la ba, tanba ami hatene ona katak konférensia ne’e nia objetivu atu halo tranzisaun ida ba tinan 5 asembleia hodi fó ba Indonézia ne’ebé funsaun pratikamente tama pasifikamente. Atu halo tuir solusaun identidade asembleia ne’e ema nain 15 ou 20 mak sei deside hakarak independénsia, kontinua integrasaun ba Indonézia tanba ne’e mak Fretilin la ba tuir konférensia iha Moçambique tanba purkonselensia Moçambique deklara independésia ne’e konsilensia tanba proklamasaun independénsia Moçambique ne’e mak Fretilin la ba Macau lae konsilensia hetan konvite husi koligasaun ida husi Prezidente Fransisco Xavier do Amaral no vise-Prezidente Nicolau Lobato no ha’u rasik ami ba Moçambique aproveita ko’alia situasaun iha Timor-Leste ba invasaun Indonézia”, nia subliña.
“Iha Moçambique komesa buka atu mobiliza rai Afrikanu balu para atu fó apoiu luta povu Timor-Leste. Depois ami fila fali mai, iha oras ida situasaun konflikadu komesa ona tanba UDT sai husi Macau liu husi Indonézia, indonézia kontente konsege konvense partidu UDT katak independésia UDT sira sei simu, independésia Fretilin sira sei la simu ne’e mak 11 agostu akontese asaun milítar UDT nia kontra fretilin, ha’u hatene tanba João Crascalão nia mate ami amigu hatene ne’e, tatiku de’it sira rekoñese independénsia joão Craslão halo asaun milítar tenta prende ema fretilin barak inklu tempu ne’ebá sa’e husi sampa kotuk iha palapasu tanba uluk polísia milítar iha ne’ebá, polísia milítar sai UDT mak halo nia sede no kadeia kuaze ema barak mak tama kadeia hotu oradór sira kobre ema UDT sira la korte, maibé asaun milítar UDT mós ema barak mak tama kadeia no inkluidu dirijente sira seluk hanesan Xanana mós tama kadeia no hau-nia subriña tinan 9 ho hau-nia pai idade 90 tama hotu ba kadeia iha Palapasu”, Nia hateten.
Tuir nia, Fretilin retira iha 11 agostu kalan ba mota ulun ne’ebá Xanana mós ba hotu, depois Xanana iha 11 agustu ne’e tun fali ema kaer nia (Xanana) iha kuartel Taibessi, kamarada Rogerio Lobato mak hasai Xanana husi detensaun, Xanana mai fali iha Santa Krús hafoin ema kaer Xanana ba palapasu.
“Hotu ami iha mota ulun durante 11 agustu to’o 13 ami sa’e fali ba iha Aisirimou, Aileu. Iha tempu ne’ebá Aiserimou ne’e primera baze traballu polítiku integradu fretilin nian povu ne’e servisu polítika alfabesizasaun ajuda dada bee no hadia agrikultura husi estudante sira no suspende funsionariu balun husik nia servisu ba Aiserimou fó objetivu klaru atu hatene kedas povu nia apoiu para ita bele la’o ba oin”, nia realsa.
“Uza Ramelau hanesan uma kakuluk ida ne’ebé a’ás liu ba nasaun maubere tanba ne’e mak hinu ramelau povu maubere uza ne’e tanba iha ema ne’ebé koñese di’ak ita-nia povu mak katuas Xavier no ida dezenvolve povu nia valór no prinsipiu mak Nicolau Lobato. Iha Fulan 3 ita kontrola, iha 27 agusu to’o iha 28 novembru1975 hein de’it Portugal nia rai, maibé fila la fila tanba ne’e mak ha’u sefia delegasaun Sejar Maulaka ba Afrika ne’ebé agora saudozu ona”, nia komenta.
Nia dehan, Objetivu atu partisipa proklamaaun unilatéral independénsia nian ba delegasaun lori sai relasaun Timor nian. Iha nasaun hamutuk 14 mak rekoñese inklui Xina mos rekoñese la husik inpontes ba votasaun favor integrasaun ne’e mak ita augenta to’o 1982 asemblei jeral aprova iha 1982 resolusaun ida fraku tebes ha’u fo mandatu ba sekretaria jeral Sejarina, atu hahú prosesu revolsiasaun hodi buka solusaun ba Timor-Leste. Iha tempu ne’ebá Mario Soares hanesan primreru ministru halo negosiasaun ida ho bispo Don Carlos Filipe Ximenes Belo atu halo negosiasaun ho Indonézia hamutuk depende autonomia ba Timor Leste.
“Kuaze tinan 3 baze de apoio ita halo pasa inpasa apoiu mak edukasaun patriotika iha 1979-1980, iha masa kalandestina la funsi ona tanba ne’e mak ita nia vitoria ne’e garanti durante tina 3 baze de apoio la’o lidernsa barak mate. Maibé subtituisaun ne’e la para tanba edukasaun patriotika iha baze de apoio ba luta vida istória ne’e inportante tebes”, nia realsa.
Nia husi, “inportansia estratéjia proklamasaun independénsia atu hametin sentidu patria ita sei manán diskursu Nicolao Lobatu nia iha 20 de maiu 1978 ha’u nunka haluha mak ‘Nos somos um rosos inimigu são muintu poderosos nos somos um povu que e fraku a savemos indivemos venser’. Ita hatene lolos katak vitoria politika estratéjia la’ós vitoria milítar, maibé komponente milítar kontinu halo luta fó mai ita mós konfiansa para ita halo polítika tanba ne’e mak ita restaura ona independénsia tina 20”. Emj14