FEATUREDGeral

PR Lú Olo : 03 Marsu Hanesan Loron Espésial Ba Afirma TL Nia-destinu

Fahe Tutan

Naunil Media (Dili), Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’ deklara loron 03 Marsu Hanesan loron feriadu nasionál. Tanba iha signifikadu espesiál tebes ba Nasaun Timor-Leste nia luta (TL) hodi afirma-an nu’udar Povu no Nasaun ida.


“Tinan haat nulu liubá, iha 03 marsu 1981, tuir rejistu istóriku iha dokumentu oioin, kuadru superior FRETILIN sobrevivente sira hamutuk ho funu-nain barani, hala’o Konferénsia Nasional iha Maubai/Viqueque. Konferensia ne’e deside hatuur estrutura foun, Conselho Revolucionário da Resistênsia Nacional (CRRN), hili responsável foun hodi kaer fali eróis no mártir sira nia knaar no define estratégia foun ba ita-nia luta Libertasaun Nasional” deklara funu nain ne’e liu husi Komunikadu Imprensa, ne’ebé fo sai iha Palasiu prezidensial Bairo Pité, kuarta (03/03/2021), relasiona ho Selebrasaun Loron Veternus ba Dala- haat (4).

Veteranu 24 Anos Lú Olo deklara Liu tan loro veteranus ninia importánsia istórika as tebes mak loron 3 marsu konsagra ona, nu’udar Loron Veteranus sira-nian, liuhusi Lei n.° 3/2016.


“La iha serimónia ofisiál organiza husi Estadu Timor-Leste maibé ita hotu, iha uma ka iha fatin ne’ebé de’it, labele haluha hahii ita-nia mártir no erói sira iha loron ohin” Lider númer Um iha Timor Leste ne’e deklara.


Eiz prezidenti Parlamentu Nasional No dadaun ne’e hanesan prezidenti da Reoublika ne’e deklara liu taan katak;

“Keta haluha katak, ohin loron, ita moris ho liberdade tomak tanba ita-nia Kombatentes Libertasaun Nasionál, iha rai laran, fó-an to’o mate, terus iha kadeia no simu sakrifísiu oioin no, iha rai-liur, timoroan barak ho espíritu no mehi hanesan, buka hetan apoiu husi komunidade internasionál ba ita-nia direitu sira, nu’udar Povu ho identidade rasik”


Nia deklara Haree ba períodu husi 1975 to’o 1999 akontese violénsia, tortura, prátika jenosídiu no etnosídiu husi forsa okupasionista sira.


‘Maibé, iha períodu hanesan, ita hametin liután ita-nia brane, ita-nia determinasaun, ita-nia valores no prinsípius, ita-nia espíritu koletivu hanoin malu, tulun malu, fó-liman ba malu, la haree ba mane ka feto, ferik ka katuas, la haree ba rasa, etnia, relijiaun ka mai hosi reinu ne’ebé de’it”. #Pau

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *