Ikus LiuOpiniaun

Joventude Laós Fatór Dezemvolvimentu” Maibé Sai “Instrumentu” Politíka Iha “Palku Kampaña”

Fahe Tutan
Josélino Costantino Pereira

Hafoin de Timor-Leste restaura nia indepedensia iha loron 20 fulan maiu tinan 2002 lori orgullu ba povu, tanba sai ona husi ukun kolonializmu no ukun Invazorizmu durante tinan 474 nian, konkista indepedensia sai mós nudar preokupasaun bo’ot ba estadu Timor-Leste ne’ebé mak foin atu hahu nia konstrusaun ba dezemvolvimentu nasionál.

Konstituisionalmente Timor-Leste nu’udar “Estadu de Direitu Demokrátiku” iha ne’ebé hamrik ho nia bazes konstituisaun, konstituisaun mak nu’udar matadalan ba konstrusaun dezemvolvimentu estadu nian, konstituisaun mós hatur nia bazes ka ordamentu juridiku ne’ebé mak fo kbi’it ba sosiedade ka sidadaun sira ne’ebé mak iha kapasidade hodi forma grupu, organizasaun sosiál, ka liliu organizasaun politíku (partidu politíku) tuir ita nia (konstituisaun RDTL “artigu 43, 46, no artigu 7).

Iha Timor-Leste simplesmente dezemvolvimentu atu la’o depende ba partidu politíku ne’ebé mak ganha (menan) iha elisaun kada periodu (tinan 5) dala 1, konstituisionalmente governu eziste husi partidu politíku ne’ebé mak asentu ho maioria absoluta, ka aliansa maioria parlamentar. konstituisaun mos orienta ona iha (artigu 67 no 69) ho kbi’it separasaun no interdepedensia de poderes ba malu.

Hare’e fila fali ba titlu interesante ne’ebé mak ha’u sita iha leten, ita hotu hotu akompaña kuaze partidus politíku sira ne’ebé mak eziste iha Timor-Leste ho idiolojia politíka oi-oin atu hatur dezemvolvimentu iha Timor-Leste,mais pelu kontrariu partidu politíku ne’ebe mak eziste la’os atu resolve povu Timor-leste nia prekupasaun maibe atu moris diak mak rekursu hirak ne’ebe mak eziste iha partidu politíku nia laran.

Kada periode ba periode (tinan 5) partidus politíkus sira hotu ba halo kampaña iha baze ate nasional, espalla politíku até joven ka foinsa’e Timor-Leste mak sai hanesan orgullu ka susesu iha partidu politíku nian, mas realidade ne’ebé mak ita akompaña jovetunde ka foinsa’e iha Timor-Leste sai de’it hanesan instrumentu poltíku iha palku kampaña, kada ves ita sempre rona liafuan ida ne’e (foinsa’e sira fó fiar mai ita nia partidu, “karik ita mak manan ita sei halo ida ne’e no ita sei halo ida ne’eba) mas na pratika kontrariu ho kompremisiu politíka iha palku kampaña.

Ita hotu hatene katak joven mak sai nuudar alternativu ka joven mak konstrusaun ba dezemvolvimentu nasaun nian husi ohin no futuru, ka husi inisiu ba futuru, mas imposivel hare’e ba politíku mafiozu ne’ebé mak kada tinan sai hanesan (profeta falsa) bele fó nafatin implikasaun ba joven sira nia ejistensia husi no ba futuru.

Iha ne’e importante tebes hau atu fó sai dadus 2020 nian liu husi “Diresaun estastiska nasionál ne’ebé mak fo sai katak Joven iha Timor-Leste kuaze dezempregadu ho numeru total 30% husi numeru sira ne’e hotu kuaze joven husi idade 25 ba leten mak kuaze dezempregadu” parte seluk ita hotu hatene katak tuir peskiza husi “multidimentional proverty index”(MPI) fó sai iha 2020 hatudu katak iha ASEAN Timor-Leste okupa primeiru lugar ho númeru kiak hamutuk 41,8%, ho númeru kiak sira ne’ebé mak ha’u sita iha leten hamosu pontu esklamasaun ida ba ita, Timor-Leste nia.

populasaun ida ki’ik (1 millaun I tal ) de’it mas Tamba saida mak ita seidauk resolve problema sira ne’e, kada Tinan ba Tinan Governu aprova orsamentu jeral do estadu ho total billaun liu numeru populasaun, maibe tamba saida mak povu sei moris iha vulneravel nia laran ?


Iha tinan 2011 reprejentante ba povu iha uma fukum parlamentu nasionál aprova “planu estratejiku dezemvolvimentu nasionál”(PEDN) ba 2011 ate 2030 hodi aselera dezemvolvimentu, tuir planu to’o 2030 Timor-Leste tenke atinji nia ekonómia ho rendimentu nivel altu maibé imposivel, tanba sa mak hau dehan imposivel ! tamba ( tinan 11 ) ona estadu Timor-leste sei depende ba fundus husi gas no minarai, mais pior liu sei depende nafatin ba importasaun sira husi rai liu, realidade Timor-Leste nia dapur dadaun iha Vietnam no Tailandia hela.

Tinan 19 ona Timor-Leste konkista nia indepedensia, maibé indepedensia ne’ebé mak kuaze povu maioria mak la senti,tamba konstrusaun ba dezemvolvimentu iha Timor-Leste la hatur ho ekilibiriu, dezemvolvimentu ne’ebé mak durante ne’e lao sei eziste ho deskriminiasaun, liliu diskriminiasaun ba joven sira iha Timor-Leste, mesmu ke nune’e partidu politikus hotu kada periode ba periode sempre hakilar katak joven mak sai nudar fukun ba dezemvoliventu nasaun nian.

Maibé realidade joven sai deit objetu poltíku iha palku kamapaña, kestoens ida ne’e rasik mak fó implikasaun bo’ot ba joven sira iha Timor liliu sira ne’ebé mak laiha kampu de traballu bele fó implikasaun bo’ot ba joven sira atu kria perturbasaun ka estagnasaun iha fati-fatin ho aktus violensia, ha’u ne’ebé mak joven hanesan mos maluk joven sira seluk.

kada ves ha’u observa sira pratika komflitu ka violensia ho fo agresaun fizika ka assasinatu, ha’u tenta atu atu dehan sira sala, maibe lae, sira la sala politikus sira ne’ebe mak iha poder mak sala, tamba laiha politíku ne’ebé mak klareza hodi orienta joven sira iha kampu de traballu.

Timor-Leste ita haree liu husi nia setores esensial sira ne’ebe mak bele orienta joven sira ba iha kampu de traballu, maibé gorvenu rasik laiha planu atu tau konsiderasaun masimu, ita hare setor agrikultura ne’ebe mak esensial tebes atu garante ba makina do estadu hodi labele dependesia mak importasaun sir aka labele depedensia ba fundus petrolifero iha ne’ebe mak governu bele orieta politika ida ke digno hodi servisu ba joven sira, maibé governu rasik abandonu setores ida ne’e. politika retorika sei hela retorika.

Atu husik hela ha’u nia opiniaun simples ida ne’e, ha’u prefere Governu no estadu Timor-Leste tenki konsidera joventude hotu feto ka mane ho hanesan iha prosesu dezemvolvimentu ne’ebe mak la’o, se enkuantu joven mak ita la tau prioridade governu mós labele hakilar dehan mos autor ba komflitus ka joven mak autór ba violensia.


Hakerek Nain : Josélino Costantino Pereira
Estudante : Universidade Dili
Fakuldade : Direito
Departamento : Ciensia Direito
Semester : V.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *