Ikus LiuOpiniaun

Foin-Sa’e Entre Violénsia, No Futuru Nasaun

Fahe Tutan
Abilio Barreto

Wainhira mane ida ka feto ida kompleta ona idade sanulu resin hitu (17), momentu ne’e nia muda ona husi faze labarik no hola parte integrál ba idade foin-sa’e nian.

Situasaun ne’ebé sempre nakonu ho pontu interogasaun barak iha sira-nia hanoin kona-bá sira-nia desizaun ba moris, balu deside atu investe nia-an ba iha área edukasaun formál, informál, balu deside atu investe iha vida Espirituál (moris hanesan ema relijiozu no relijioza), balu deside atu serbisu hodi apoiu sustenta moris família, no barak liu fali deside hodi hola parte iha Organizasaun Arte Rituál, Arte Marsiais no seluk-seluk tan.

Opsaun sira ne’ebé foin-sa’e sira hili sai hanesan prinsípiu fundamentál ba dezenvolvimentu sira-nia moris no oinsá sira bele dezenvolve hodi sai ema ne’ebé iha valór ba nia-an, nia família, nia sosiadade, nia nasaun ou karik bo’ot liu iha nivel Mundiál.

Maibé ida-ne’e de’it seidauk natoon atu sai sasukat ba Valór moris. So “ATITUDE” MAK SAI VALÓR NE’EBÉ BO’OT LIU IHA MORIS”. simples de’it karik foin-sa’e ida halo buat ne’ebé di’ak, hatene respeitu/a, ema hatene konsidera ka valoriza ema seluk, iha Família, iha komunidade, iha sosiedade ka iha Nasaun ema hotu nia matan sei fihir hodi haree no buka tuir foin-sa’e ne’e hodi husu foin-sa’e ne’e husi Munisípiu ne’ebé, nia Inan-Aman mak sé, nia uma-lisan mak saida no nia foin-sa’e ne’ebé di’ak atu sai ezemplu ba foin-sa’e sira seluk.

Karik foin-sa’e ida hatudu hahalok ne’ebé ladi’ak, la respeitu ema seluk, la valoriza ema seluk iha família, iha komunidade iha sosiedade no iha Nasaun ema nia matan no ibun nafatin sei buka tuir hodi husu no ko’alia ba foin-sa’e ne’e katak foin-sa’e ne’e mai husi Munisípiu ne’ebé nia inan-aman mak sé nia uma-lisan naran saida mak hatudu hahalok aat ida hanesan ne’e, ema hanesan nia ne’e lapresiza atu halo tuir nia hahlok ne’e.

Ita-nia Estadu Timor-Leste liuhusi Governu no Ajénsia Internasionais, Oranizasaun Sosiedade Sivíl no entidades sira hotu esforsu maka’as atu prevene no kombate surtu Covid-19 ne’ebé sa’e maka’as loos iha ita-nia nasaun.

Derepente iha loron hirak-ne’e foin-sa’e balu ne’ebé envolve iha Organizasaun Arte rituál no Arte Marsiais halo julgamentu ba malu hodi sai Virál iha media sosiál. Nia Impaktu halo públiku sente la hakmatek wainhira halo atividade iha fatin públiku nomós iha sira-nia bairu ka komunidade inklui foin-sa’e balu mós bele hetan kanek ou mate no balu sei ba hamutuk iha komunidade Becora, Gleno no Suai.

(Espernsia balu ne’ebé ha’u hakarak fahe ba foin-sa’e sira wainhira ha’u halo knaar balu iha Prizaun hodi fasilita formasaun ba dadur ka ema maksalak sira kuaze maioria iha prizaun tolu ne’e mesak foin-sa’e de’it, ne’e hatudu katak foin-sa’e sira barak mós envolve sira-nia an iha aktu sira violénsia nia kompara ho labarik, ferik no katuas).

Ita-nia Konstítuisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) garante sidadaun ninia diretu ba moris hakmatek no movimenta ba mai iha públiku sira iha Timor-Leste ho livremente, no laiha ema ida mak bele viola ema nia diretu ba moris hakmatek.

Pelu-kontáriu, komunidade kontinua moris la hakmatek husi ameasa sistimatizadu sira husi grupu no pesoál sira iha kapitál Díli, Ita-nia Governu buka ona meus oioin atu rezolve problema sira ne’ebé foin-sa’e hasoru hodi prevene foin-sa’e sira atu la tau sira-nia an iha risku sira violénsia nian mak hanesan:

Governu halo esforsu negosiasaun hodi buka ba nasaun balu ne’ebe presiza timoroan atu ba estuda ka serbisu hodi foin-sa’e oan sira bele investe-an iha kursu sira lian Koreia, lian Inglés no agora lian Japaun hodi fasilita foin-sa’e sira atu bele ba serbisu iha nasaun Koreia Sul, nasaun Austrália no karik sei iha nasaun seluk tan.

Dalan seluk ne’ebé Governu kria hodi prevene foin-sa’e sira iha violénsia mak liuhusi konsellu Ministrus, governu hasai rezolusaun Nú 5/2017 hodi taka no bandu Organizasaun Arte Rituál no Arte Marsias sira ne’ebé sempre fó ameasa ba estabilidade atu sira labele halo nia atividade hodi redús siklu sira krime ka violénsia maibé siklu krime ka violénsia ne’ebé komete husi foin-sa’e sira to’o agora hanesan korrente ida ne’ebé nunka atu kotu.

Iha parte seluk ita-nia Estadu Timor-Leste tau esperansa bo’ot ba foin-sa’e sira hodi motiva no enkoraja foin-sa’e sira ho liafuan “FOIN-SA’E MAK FUTURU NASAUN” hodi prepara foin-sa’e sira atu kontinua hein hodi simu estafeta ne’ebé loron ida ita nia Lider sira sei husik ba foin-sa’e sira atu foin-sa’e sira bele kontinua estafeta ne’e ho responsabilidade ho matenek neon badaen ba dezenvolve Estadu no nasaun Timor-Leste ida ne’ebé modernu no kompetetivu.

Atu simu estafeta ne’e foin-sa’e sira hotu presiza hahú husu ba ida-idak nia-an katak ha’u bele simu responsabilidade estafeta ne’e ka lae? Karik ha’u sente ha’u mak merese hola parte atu simu estafeta ne’e, hahú agora ha’u tenke prepara-an no hatene saida mak presiza foin-sa’e ne’e halo ba nia-an?

Timor-Leste hein foin-sa’e hotu nia kontribuisaun direta no indireta ba iha prosesu hari’i Estadu no Nasaun, Timor-Leste hein hela foin-sa’e hotu ne’ebé matenek neon badaen, vizionáriu no pioneiru ba inspira mudansa sira iha individu no sistema sira tuir dinámika mundu ohin loron nian, atu foin-sa’e Timor oan la’ós de’it prodús atu servi nasaun Timor-Leste maibé bele mós sai figura Mundiál hodi kontribui servi ba mundu tomak.

Atu taka reflesaun badak ida-ne’e ha’u hakarak enkoraja maluk foin-sa’e sira atu para ona ho envolve imi- nia an iha aktus sira violénsia nian tanba violénsia la’ós opsaun ne’ebé di’ak ba rezolve imi-nia problema maibé violénsia hanesan aumenta Gazolina ba iha ahi ne’ebé lakan ona.

Foin-sa’e sira presiza hadomi malu, respeitu malu no konsidera malu basa foin-sa’e sira mak Timor oan ne’ebé atu hulan responsabilidade Estadu RDTL iha futuru.*REMATA*

Hakerek na’in: Abilio Barreto
Alumni UNTL, Fakuldade Ciênsia Sosial, Departamentu Ciênsia Governamentais.

Nú Telemovel (+670) 77939395
email:abiliobarreto00@gmai.com

Referensia:
Lei artemarsias no Konstituisaun RDTL artigu 30 alinea 1 no 4 e Artigu 44 Constituisaun RDTL Alinea 1.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *