FEATUREDGeralIkus LiuNews

Populasaun La lika Paniku Ba Ai-Han, Jacinto: Foos Iha Armazé CLN Sei sufisiénte

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Relasional ho situasaun Covid-19 iha Timor-Leste  Diretór Sentru Logistik Nasionál (CLN) Jacinto Paijo hateten, populasaun iha teritóriu Timor-Leste la lika pániku ba ai-han   tanba foos iha Sentru Logistik Nasionál (CLN-sigla portugés) sei sufisíente hodi halo distribui no asegura rezerva estoke ai-han hodi  garantia ba   sutentavel.

Diretór Sentru Logistik Nasionál (CLN) Jacinto Paijo ba Naunil Media, iha Kintal Boot, sabádu foin lalais ne’e.

“Ba situasaun ne’e, ita lalika paniku kona-ba ai-han  governu liuhusi  CLN aloka orsamentu  covid-19 nian ne’ebé ita mak sosa iha tinan 2020 ita sosa foos 30 mil tonelada, em jerál fó oportunidade nafatin ba kompañia  sosa  foos inportasaun mai Timor la’o nafatin.   Asegura  ba presu foos atu labele fó inpaktu ba situasaun Covid-19 menus ba ai-han ka hamlaha”, dehan Jacinto.

Jacinto hatutan, iha postu no munisípiu inpaktu kona-ba foos presu sa’e no ai-han ladun iha tenki koopera ho autoridade lokál hodi rekomenda CLN  katak kompañia ida ne’ebé mak hanesan iha Suai Fatumea liga ba covid-19 limita ema-nia movimentu.

“Presiza rekomenda husi ita-nia autoridade hamutuk ho kompañia hodi rekomenda CLN sira sosa hodi ba faan fali atende ba komunidade sira ne’ebé mak ai-han la iha uma.  CLN  la’ós halo konpetisaun ba kompaña sira tanba governu faan presu sempre iha  kampañia nia okos.  Atu  garante establidade ai-han no mós garante ba espekulasaun ne’ebé mak mosu polítika”, nia akresenta.

“Ha’u bele dehan asegura hela, tanba orsamentu 2021 governu aloka tan osan atu sosa haree kulit 1500 toneladas, atu distribui ba teritóriu tomak ne’e la’o hela. Maibe, serka sanitária mak halo limita, em jerál kompañia lubuk ida mak la’o hela ne’e depende ba rekomendasaun”.   Paijo subliña.  

Nia dehan, iha munisípiu   balun natar la iha ne’e los bele fó inpaktu tebes hanesan Liquisa, Ermera ne’e ladun iha natar, nune’e sira sempre proposta distribui barak liu mak ba fatin sira ne’ebe mak la iha natar, governu asegura halo intervensaun hodi  garantia. Orsamentu aloka ba tinan  2021 ne’e atu sosa hare kulit 1500 tonelada ne’e iha teritóriu Timor.

“Ha’u iha dadus katak iha teritóriu timor laran tomak, iha natar kuaze 200 mil hektares ne’e seidauk halo produsaun, maibé foin mak 20 mil hektares ne’e halo tinan ida dala ida tanba asitema agrikultura tradisionál rai abandonadu barak no animál husik de’it.  bom tade  joven sira la halo natar ne’e mak menus produsaun”, nia hateten.

Tanba ne’e nia dehan, CLN provoka hodi sosa liuhusi pilotu ba governu agora hodi inplementa iha sexta bázika atu prioridade ba produtu lokál hodi oferese ba sexta bázika liu-liu foos rai.   Inplementasaun  programa monu iha munisípiu rua mak hanesan Baukau no viqueque tanba iha foos rai.

Depois implementa programa sexta bázika sosa foos rai husi postu  Uatulari no Uatukarbau komunidade sira maioria hetan rendimentu diak.  Tanba  sira-nia foos ne’ebé mak iha ne’e sira oferese mai iha programa CLN no  kompañia Jacintu ne’e signifika governu iha ona kreativu no inovativu nune’e promove produtu lokál.

Iha projetu estadu nian  ba ema sira ne’ebé mak serbisu iha agrikultura mak fó han ba ema sira iha hela iha kapital Díli.  Tanba  ne’e mak programa VIII governu halo ona sentru  prosesamentu armazén iha munisípiu Baukau ho kapasidade dulas hare kulit 20 tonelada  no  rai foos  500 tonelada sentru prosesamentu iha rejional ne’e kobre iha Baukau, Viqueque, Lautém, no   kobre patre norte nia mak hamesan munisípiu  Suai, Ainaru, Same no Manatutu.

“Ami mós iha armazén ida kooperasaun ho parseiru dezenvolvimentu Jaica iha Maliana no iha Díli ne’e Makína dulas hare ne’e perpara ona no hein oinsa mak produsaun ne’e. Objetivu atu  motiva agrikutura sira hodi nune’e ajuda joven sira hodi kria servisu rasik tanba durante ne’e serbisu  iha. Tanba  governu seidauk tau inisiativa ba setór produtu sira tanba ne’e mak probelema ne’ebé mak ita akontese sempre menus ai-han ne’e mak ita taka produtu inportasaun, maibé polítika ba oin katak inportasaun ita la fo prioridade atu inportasaun  so ita prioridade ba produtu lokál”,  Nia haktuir.

Ikus nia dehan, CLN nia programa 2021 prioridade ba sosa hare 1500 tonelada  ho  presu  uluk 40 centavus, maibé agora sa’e ba 52 centavu.  Iha    polítiku ida atu motiva grupu agrikultor, kuandu   sira lori ba  armazén  fó 52 centavu, se governu mak ba sosa  presu  40 centavu.  vit

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *