Opiniaun

Submisaun Ba Parlamentu Nasionál Timor-Leste Hosi La’o Hamutuk Kona-Ba Proposta Alterasaun Lei No14/2020 Orsamentu Jerál Estadu ba 2021

Fahe Tutan

Iha biban ida ne’e, ami hato’o apresiasaun boot nafatin ba distintu Deputadu/a sira iha uma Fukun Parlamentu Nasionál ne’ebé sempre prontu atu hala’o debate iha situasaun difisil no sempre prontu atu simu ami nia submisaun no hanoin sira. Ami hein situasaun bainhira perigu husi Covid-19 remata ona, no ami bele fó ami nia sujestaun sira diretamente iha audiénsia publika iha Parlamentu Nasionál.

Ami mós hakarak apresia Governu Timor-Leste nia esforsu no servisu maka’as ba medida preventiva hotu-hotu ne’ebé ho objetivu atu hakotu kontaminasaun surtu Covid-19 iha ita nia rain, no atu responde lalais ba dezastre naturais ne’ebé Timor-Leste foin hasoru. Kalamidade inundasaun ida ne’e hatudu frakeza iha ita nia infrastrutura, no  hamosu pergunta importante kona ba oinsá mak Timor-Leste bele suporta povu no oinsá atu hamenus impaktu husi dezastre naturais iha futuru.

Iha fulan balu tuir mai, Governu no Membru Parlamentu presiza dezenvolve planu forte atu uza  ita nia rekursu ekonómiku atu responde ba nesesidade umanu no infrastrutura, inklui konsidera impaktu ba setór agrikultura no seguransa ai-han no fornesimentu bee moos, apoiu ba ema    ne’ebé afetadu. Ami fiar katak problema ne’ebé foin liu ba bele sai hanesan referénsia ba  Governu atu realiza no redezeña planu spasiál ida ne’ebé mak bele hatuur no haketak utilizasaun ba rai no espasu adekuadu no integradu inklui konsidera mós ba iha aspetu ambiente atu bele iha mitigasaun ba dezastre naturais liu-liu iha  zona protejidu  sira. Aleinde ne’e, iha  tempu  kurtu nian importante mak atu hadi’ak fila fali estrada, eskola, drainajen, no buat seluk ne’ebé sai

hanesan nesesidade urjente ida atu responde lalais ba situasaun ekonómiku ne’ebé grave tebes ba

povu ki’ik sira, liu-liu hirak ne’ebé buka moris rasik la depende ba setór privadu ka setór públiku.

Atu responde ba situasaun ida ne’e, Governu no Deputadu sira presiza avalia fali proposta alterasaun ba Lei Nu 14/2020  kona ba OJE 2021. Liu  husi karta ida ne’e,  ami hakarak  hato’o ami nia hanoin kona-ba oinsá mak OJE 2021 retifikativu bele haktuir prinsípiu justisa, igualdade no sustentabilidade.

Intervensaun Ekonómiku Tenke Tuir Prinsípiu Igualdade

Kalamidade rua ne’ebé nasaun foin hasoru aumenta urjénsia atu halo kedas intervensaun ba infrastrutura ba estragu sira inklui hakbiit fali kondisaun ekonómiku hodi asegura katak ita nia povu hotu bele sustenta sira nia moris iha tempu susar nia laran. Nudár medida kurtu-prazu  ne’ebé urjente, subsídiu estraordináriu sai importante atu apoiu ema ne’ebé sofre ona tanba situasaun ekonómiku ne’ebé susar dezde estabelese situasaun Estadu Emerjénsia, no sai piór liu tan bainhira hasoru dezastre inundasaun ne’ebé ho volume boot no hetan estragu barak.

Nune’e mak La’o Hamutuk mós apoiu Governu  nia proposta atu  fornese subsídiu estraordináriu ba populasaun, liu husi proposta alterasaun ba OJE 2021 ne’ebé Governu hato’o ba Parlamentu molok dezastre inundasaun. Maske  nune’e, ami konsidera katak di’ak liu  la uza Sistema Seguransa Sosiál  nudár baze ba distribuisaun subsídiu estraordináriu, hanesan propoin iha proposta retifikasaun ba OJE 2021, ho razaun rua: 1) dadus iha sistema Seguransa Sosiál seidauk inklui populasaun vulneravel balun, no situasaun atuál halo susar  mós ba sira  atu  halo rejistrasaun ba periodu tuir mai, no 2) la justu atu hametin dezigualdade liu husi fó apoiu boot

liu ba sira ne’ebé hetan osan ona kompara ho ema ki’ik no kiak sira ne’ebé seidauk partisipa iha ekonomia formal.

Realidade ba kondisaun ekonómiku Timor-Leste hatudu dezigualdade boot entre  sira  ne’ebé hetan saláriu husi empreza ka estadu ho hirak ne’ebé maioria husi povu ki’ik sira ne’ebé buka rendimentu iha setór naun-formal, moris ho dezempregu, ka la rejista iha lista sistema Seguransa Sosiál. Objetivu husi subsídiu estraordináriu mak atu asegura katak ema hotu bele hetan subsídiu atu sustenta sira nia moris durante tempu susar nia laran, liu-liu ba kondisaun agora. Ami hanoin katak la iha razaun atu  fahe montante diferente durante tempu emerjénsia, molok Governu  konsege avalia impaktu husi inundasaun ba kada uma kain no nesesidade ida-idak inklui hirak ne’ebé sofre kleur ona dezde situasaun estadu emerjénsia. Ema sira ne’ebé uluk hetan saláriu   bo’ot la merese apoiu boot liu  duké ema ne’ebé ho saláriu  ki’ik liu –  sira nia nesesidade bázika no direitu umanu mak hanesan.

Ami sujere katak Governu bele aplika fali ideia Subsídiu Uma Kain ne’ebé implementa iha tinan kotuk, maibé halo mudansa balun atu asegura katak ema hotu hetan benefísiu ne’ebé hanesan.

Atu atinje justisa sosiál iha implementasaun subsídiu estraordináriu, ami sujere atu:

  1. Kalkula montante subsídiu bazeia ba númeru membru uma kain, laho referénsia ba ema nia saláriu ka rejistrasaun ho Seguransa Sosiál.
  • Konsidera katak cerca sanitária husi Estadu Emerjénsia no dalan nasionál ne’ebé hetan estraga halo susar ba hirak ne’ebé mak presiza halo viajen ba munisípiu seluk atu hetan apoiu husi família, presiza inklui sira ne’ebé hela iha fatin aluga ka fatin ne’ebé independente husi família, hodi bele asesu mós ba subsídiu estraordináriu.

Halo Levantamentu Estraordináriu husi Fundu Petrolíferu mak hanesan Opsaun Ikus

Ami rekoñese katak ita tenke aumenta OJE 2021 atu finansia reparasaun ba infrastrutura no medidas médiu no longu prazu atu apoiu ba ema ne’ebé afetadu, inklui asegura seguransa ai- han. Ami apresia katak iha versaun primeiru husi alterasaun ba OJE 2021 ne’ebé Governu  hato’o ona ba Parlamentu, Governu propoin atu muda fundus husi projetu no atividade balu, inklui alokasaun Fundu Infrastrutura nian ba Aeroportu no Projetu Tasi Mane, no alokasaun liu husi Dotasaun ba Governu Tomak ba viajen ba nasaun seluk, atu finansia medidas foun.

Konsidera situasaun, ami apresia katak sai todan liu, ami sujere atu avalia fali OJE 2021 atu hatene projetu no atividade sira ne’ebé bele demora ka kansela bainhira situasaun sei grave no seidauk kondíz atu halo, hodi bele muda alokasaun ba reparasaun emerjénsia no intervensaun saúde no ekonómiku sira. Posibilidade atu halo levantamentu estraordináriu husi Fundu Petrolíferu mak hanesan opsaun ikus, karik laiha rekursu ne’ebé sufisiente husi fatin seluk.

Realidade katak ita nia rekursu barak mak foin hetan estraga, inklui iha setór agrikultura, sasán uma kain sira nian, no setór privadu, hanesan mós infrastrutura ne’ebé nesesáriu ba dezenvolvimentu ekonómiku, hanesan estrada, klínika no eskola sira. Situasaun ida ne’e halo susar liu atu dezenvolve setór ekonómiku produtivu ne’ebé bele hamenus ita nia dependénsia ba Fundu Petrolíferu.

Hanesan ita hotu hatene ona, Timor-Leste nia kapasidade atu finansia servisu báziku hanesan saúde no edukasaun, nafatin sei perigozu tebes atu bele atinje too iha tinan 2030 bainhira Fundu Petrolíferu bele mamuk ona. Nune’e ita presiza ho matenek no kuidadu liu atu gasta Fundu Petrolíferu limitadu ida ne’e ho lalais no tuir nesesidade ne’ebé nasaun no povu ki’ik sira merese atu hetan no simu, inklui mós ba levantamentu estraordináriu hirak ne’ebé karik bele iha opsaun seluk hodi finansia intervensaun saúde no intervensaun ekonómiku sira.

Ami sujere atu maximiza transferénsia husi projetu sira ne’ebé atu finansia projetu no atividade urjente sira, no haforsa no hakbiit liu tan koordenasaun di’ak iha liña Ministériu sira no parseiru dezenvolvimentu sira atu bele minimiza duplikasaun iha despeza atu apoiu povu no hadi’ak infrastrutura.

Ami hein katak Governu no Parlamentu  Timor-Leste sei foti medida no  desizaun  ne’ebé matenek hodi garante katak povu hotu, inklui povu ki’ik sira, bele kontinua moris iha kondisaun lahó preokupasaun no mós la monu ba kondisaun grave ne’ebé rezulta husi pandemia no inundasaun ida ne’e.

Ba ita-bo’ot nia atensaun, ami nafatin hato’o obrigadu barak. Ami be saran lia,

Koodenadór La’o Hamututk Celestino Gusmão

12 Abríl 2021

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *