FEATUREDGeralIkus LiuNews

PR Dekreta Saudozu Agapito “Mau Loco’o” Hakoi Iha Jardim Metinaro

Fahe Tutan

Naunil Média (Dili), Prezidenti  Repúblika (PR) Francisco Guterres “Lú Olo”,  iha 17 fulan Agostu 2021, liu husi Dekretu Prezidenti Repúblika dekreta Estadu fó onras fúnebre no hakoi Agapito Cardoso “Mau-loco’o”  iha Jardim dos Herois da Pátria Metinaro Díli. 

Komunikadu imprensa ne’ebé mak Naunil Média asesu liu husi media Prezidensiál Repúblika Kuarta, (18/08) ne’e hateten Saudozu “Mau Loco’o” sei hakoi iha Jardim Dos Herois Da Patria Metinaro.

Liuhusi Dekretu Prezidenti Repúblika ne’ebé públika iha Jornál da Repúblika hateten Konstituisaun konsagra rekoñesimentu no valorizasaun ba rezisténsia sekular povu maubere kontra dominasaun estranjeira no kontributu ema hotu-hotu ne’ebé luta ba independénsia nasionál.

Lei kona-bá Estatutu Kombatentes Libertasaun Nasionál reafirma vontade atu fó omenaje,  ba esforsu sira ne’ebé manifesta husi Kombatentes Libertasaun Nasionál iha luta ba Independénsia Nasionál.

Haree ba kontribuisaun ba Luta Libertasaun Pátria, Comissão de Homenagem, Supervisão de Registos de Recursos autoriza Agapito Cardoso “Mau-Loco’O”  iha direitu atu hetan onras fúnebre no hakoi iha “Jardim dos Herois da Pátria Díli nian iha Metinaro nu’udar Kombatentes Libertasaun Nasionál.

Agapito Cardoso, moris iha Rotutu, iha loron 4 fulan Abril 1967, oan husi Joaquim Cardoso no Berta Seixas. 

Iha tinan 1975 sai membru Organizasaun Popular Juventude Timor iha Manufahi,  no halai ba ai-laran hodi reziste hasoru okupasaun Indonézia.  Iha  tinan 1981 ninia partisipasaun iha levantamentu iha Rotutu, militár Indonézia kaptura saudozu no destera família saudozu nian ba Betanu durante tinan-hitu.

Bainhira kontinua nia estudu iha ensinu superior iha Bali, saudozu envolve ativa iha movimentu klandestina ho hamutuk ho timoroan na’in-sia sira seluk harii RENETIL, iha loron 20 juñu 1988.

Iha 1989, Mau-Loco’O hamutuk ho Marciano Garcia da Silva, João Reis no Avelino Coelho tama embaixada Vatikanu ho objetivu atu internasionaliza kauza Timor-Leste ninian. Hafoin Masakre Santa Cruz, iha 19 novembru 1991, saudozu partisipa iha manifestasaun pasífika iha Jakarta hodi protesta atrosidade ne’ebé militár Indonézia komite.

 Ho nia partisipasaun iha manifestasaun pasífika hamutuk ho estudantes timoroan sira seluk, nia hetan pena halo nia lakon nia bolsa estudu husi Governu Indonézia.  Fila mai Timor-Leste kontinua estudu iha Universitas Timor-Timur (UNTIM) no bainhira harii Dewan Solidaritas Mahasiswa Pemuda dan Pelajar Timor-Timur (DSMPPT), saudozu hetan responsabilidade nu’udar Koordenadór Dewan Mini Manufahi.

Mau-Loco’O husik mundu iha loron15 fulan  Agostu tinan  2021,  tanba moras rins ne’ebé nia sofre moras iha tinan 2016 no Covid-19. *Jos

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *