FEATUREDIkus LiuNewsProfile

Saudosu Alexandre Mendes Kodigu “Tatoli” Hakotu I’is iha Manufahi

Fahe Tutan

Naunil Media (Manufahi), Saudoso Alexandre mendes ho naran kodigu “Tatoli” ne’ebé mak hakotu i’is loron 23 fulan Agusto iha tinan 2021 iha Manufahi

Saudozu Alexandre moris iha suku Rotuto, Posto admistrativu Same munisípiu Manufahi, iha loron 05 fulan Julio tinan 1952, no oan husi aman Mali Siri no inan Seu-Mau,  Saudosu hanesan oan ba dala 5 Mane 3 feto nain 2, iha tinan 1975 saudosu Tatoli hanesan forsa FALINTIL,  no nia komandante maka Mateus Soares, no nia segundu Komandante maka Antoninho Leto no komandante pelotaun maka Antonio Seran Sama rai teten,  no komandante seksaun maka Moises, iha tinan 1977 fulan Novembro Saudoso hetan kapturasaun husi military  lndonezia  lori saudosu mai tia iha vila laran, Mesmu saudosu kapturasaun iha tinan 1977 nia laran maibé saudosu.

Tatoli kontinua halo fila fali ligasaun ho komandante nain rua ho naran Luis no komandante Arnaldo.

ha loron 04 fulan Janeiru tinan 1978    Antonio Tilman “Rotali” Jorge pinto “Nakali” no Elias “Maukiak” fó fiar ba saudosu Alexandre Mendes “Tatoli” hodi lori informasaun ba liur (Ai-laran), hodi hasoru malu ho Adjunto “Nahak” iha kota Ai- Asa fatuk hun Daorba, depois de base de apoiu rahun saudosu kontinua halo ligasaun ho saudosu asistente polítika Eduardo “Mautalo” ho saudosu Manuel da silva “Ondas”.  Nune mós saudosu hetan ligasaun ho maun bo’ot Antonio Meneges.

“Mauhuno” Karataiana Buerek ho maun bo’ot saudosu vennacio veraz, iha loron 20 Agustu tinan 1982 oras 00.00 kalan fahe rua saudosu Alexandre Mendes “Tatoli” hamutuk ho luta nain sira,  halo revolta iha suku Rotuto hodi hadau kilat hitu husi militar indonezia. Iha loron ne sira tiru forsa FALINTIL nain rua(2) mak mate iha fatin akontesimentu. Iha tempu ne saudosu Alexandre Medes “Tatoli” ba ai-Haran ho kargo hanesan komandante seksaun iha tempu ne’eba.

Iha tinan 1983-1990 saudosu “Tatolil” sai hanesan forsa FALINTIL nian hodi kuidadu ema sira ne’ebé maka hetan moras no kanek iha Al-laran, iha tinan 1990-1992 Saudosu Alexandre Mendes komesa muda fati ba hamutuk ho saudoso “Nino Konis Santana” ho Xeí Estadu Maior Mauhuno Karataiana Buerek,  iha Karbulau Holarua Same.

Iha tinan 1992 hetan asaltu husi Militar Indonezia saudosu “Tatoli” halai hamutuk ho Mauhuno Karataiana Bulerek tó hetan kapturasaun iha manutasi- Ainaro no saudosu Nino Konis Santana kontinua ses an ba Ermera. Iha loron 08 fulan junho tinan 1993 saudosu “Tatoli” hetan fal orientasaun husi komandu hodi orienta tun ba vila hodi halo servisu klandestina nian iha vila laran.

Iha tinan 1995 saudosu “Tatoli” hetan fiar husi adjuntu Sole,  hodi sai hanesan konseleru iha kaixa  loriku mate lotu grupu moris foun,  ne’ebé harii iha pemuda tani  Betano, iha tempu ne’e kedas saudosu Alexandre Mendes ho naran kodiku “Tatoli” ba fali kodiku ” Leki la ses hadomi rai Timor” hodi nune’e kontinua halo sevisu klandestina to Timor-Leste hetan ukun rasik an iha tinan1999,  no tempu ukun an saudosu desmobiliza husi komandu da luta iha loron 20 fulan Agustu tinan 2013,  iha Same Betano nune’e saudosu hetan rekoinesimentu husi estadu Timor-Leste nudar Veteranos 8 a 14 anos, nune’e ho saudosu nia pregrinasaun iha mundu ne’e konta ho saudosu nia sakrifisiu luta ba libertasaun,  iha loron 23 fulan Agustu tinan 2021 saudosu hakotu nia viajem iha mundu, maske saudosu Alexandre Mendes “Tatoli” hakotu nia i’is fila ona ba baa ma Maromak, maibé nia espiritu sei moris no inspira nafatin jerasaun foun sira hodi habo’ot espiritu nasionalismu no patriotismu hodi tane nafatin rai doben Timor-Leste ne’e ba oin. NFM

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *