FEATUREDGeralNewsOpiniaun

Reflesaun Badak Hodi Komemora Loron Referendum Ba Dala 21

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), “Oras tó ona atu ita hili…..” musika furak ne’ebé ita rona kuase dader tó kalan husi TVRI Timor Timur, RRI, RTK no seluk-seluk tan durante prosesu tomak Referendum nian, hahú resensiamentu tó loron konsulta popular loron 30 fulan Agostu iha tinan 1999.

Musika ne’e hafanu no motiva povu doben Timor tomak tantu iha rai laran no rai liur, iha sidade tó área remotas, hotu-hotu bo’ok an ba fatin resensiamentu no por fim hakat ba sentru votasaun sira hodi halo desizaun krusial tuir idak idak nia konsiensia.

Desizaun ne’ebé povu tomak hili mak hakotu luta naruk ba libertasaun. Povu ne’ebé Javanes sira konsidera nudar rakyat jelata, GPK, infrenta terror no intimidasaun oi-oin ate Javanes hola ho desenvolvimentu inklui fahe hahan no osan barak, maibé tan de’it mehi atu hetan liberdade no ukun rasik a’an no inspiradu ho palavra de ondra Mate Ka Moris Ukun Rasik A’an,  haforte povu doben Timor-Leste maioria hodi firme hili opsaun numeru 2 ne’ebé simboliza ho mapa Timor no bandeira lulik CNRT nune’e lori hikas roman foun mai rai doben ne’e ho naran sagradu Repúblika Demokratika De Timor-Leste RDTL.

Tinan 21 liu ona no ita goza liberdade ne’ebé furak tebes tan laiha ona intimidasaun no teror, laiha ona pemeriksaan KTP, laiha ona insultu, violasaun oi-oin, tortura. Mesmu sei imfrenta injustisa oi-oin,  maibé la todan liu saida mak eziste no povu tomak sofre antes 1999.

Espera ho selebrassun loron espesial ida ne’e inspira fali timor-oan tomak, hahú husi povu bai-bain tó ba lideransa masimu sira,  hahú husi ema riku tó ema kiak sira, hahú husi ema sidade tó ema área remotas sira hodi tau hanoin hamutuk,  no halo asaun ho alvu ida de’it atu harahun Injustisa ne’ebé eziste nune’e bele atinzi mehi ba Libertasaun Total No Kompletu no sei sai aliserse ba misaun lulik transforma RDTL,  sai nasaun Riku Forte No Seguru iha tempu presente tó ba futuru.

Uluk povu maioria ho hanoin ida deit vota ba opsaun Ukun Rasik A’an, agora mós ita tenke hanoin ida de’it apoiu luta foun ba liberta povu.

Ita apoiu ona ita nia estadu,  Prezidenti Repúblika PR,  Parlamentu Nasionál PN, Primeiru Ministru PM,  no Tribunal Rekursus TR,  ne’ebé uluk delega ona ita nia lideransa karismátiku Kay Rala Xanana Gusmão hodi ba luta no konsege define ona ita nia fronteira tasi nian,  nune’e iha posibilidade hodi dada mai ita nia teritoriu,  mina rai ne’rebé konsidera nu’udar riku soin bo’ot  ba povu no rai doben Timor-Leste.

Husu liu-liu ba jerasaun foun ne’ebé 1999,  idade ladauk tó ba vota,  maibé agora imi nia idade liu 17 anus ona nune’e imi iha ona biban atu halo istória iha imi nia vida kona-bá partisipasaun iha luta ba libertasaun liu liu libertasaun do povu, imi nia partisipasaun la’os liu husi vota de’it,  maibé fornese imi nia apoiu liu husi estuda makas liu tan tantu iha edukasun formal, non formal mós imformal atu sai ema matenek ne’ebé bele garante transisaun jerasional ne’ebé  kualidade a’as no prontu kompete ho ema wa’ain iha mundu rai klaran.

Timor-nia oan doben hirak ne’ebé hetan ona oportunidade servisu iha istituisaun ka kompañia ruma tantu iha rai laran mós rai liur,  husu atu servisu fó ho laran, servisu ho defikasaun no responsabilidade au mesmu tempu buka atu aprende barak liu tan nune’e,  bele serbisu ho kualidade mak a’as liu tan,  tanba susesu iha idak idak nia servisu, tantu diretamente mós indiretamente sei kontribui ba Timor-Leste nia bem estar no halo parte ba luta libertasaun do povu.

Dadauk ne’e mundu inklui Timor-Leste imfrenta hela luta foun ne’ebé halo parte ba libertasaun povu mak Luta Kontra Inimigu Imvizivel Covid-19, nune’e husu ita hotu liu liu foinsae timor-oan atu fornese mós ita nia apoiu orasaun no asaun positivu liu-liu garante de’it paz no estabilidade iha idak-idak nia fatin, kumpri no halo ema kumpri regras saude nian atu prevene trasmisaun Covid-19, liu liu variante foun Delta ne’ebé mós infiltra ona iha ita nia rai doben,  nune’e sei kontribui signifikativamente ba Timor-Leste nia liberdade no hakmatek ho nune’e estadu sei luta ho komfiansa no ita iha komfiansa bo’ot katak vitoria sei apavor ba povu no rai doben Timor-Leste, atu liberta hikas povu nudar parte importante ba libertasaun total no kompletu nebe bele sustenta estadu no bem estar povu Timor-Leste ba futuru ne’ebé prosferu.

Saudasoens Libertasaun Popular

Viva Referendum

Viva povu doben TL

Viva RDTL

Viva RDTL

Hakerek Na’in   Antoninho da Silva Pinto

Alumnin UNTL- FCE – Biologia

Posisaun: Fundador Grupu Foinsae Kreativo Liquiçá (FoTi Liquiçá)

Hela fatin : Kutulau-Liquiçá

No. tlpn : 78501051

Email : toninhosilvapinto@hotmail.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *