FEATUREDIkus LiuNewsPolitika

Marito: Deklara Taur Ho Emosaun Atu Sobu Ponte Bekusi

Fahe Tutan

Nauni Media (Díli), Deputadu Bankada Frente Revolusionáriu Timor-Leste Independensia (FRETILIN), Marito Mota deklara Primeru Ministru (PM) Taur Matan Ruak ho emosaun bainhira hare’e komunidade barak afetadu ba inundasaun iha loron 4 fulan Abril tinan ne’e.

“Hanesan deklarasaun atu sobu ponte Bekusi ne’ebé fó sai husi Primeru Ministru (PM) Taur Matan Ruak, bainhira hala’o fiksu sobu ponte Bekusi ne’ebé fó sai husi Primeiru ba situasun inundasuan loron 4 fulan-abril, tanba nia ko’alia ho emosaun bainhira hare’e komunidade barak afetadu tempu ne’eba.

Primeru Ministru la’o dala-rua kuandu to’o iha ne’eba, komunidade hobur nia ho emosi ka (emosaun) nia hatete katak, sobu ponte ne’e, i Primeru Ministru rasik mós hato’o hikas ba públiku, katak Governu rekoiñese prosesu atu sobu ne’e la fasil, maibé ne’e agora atu hadia fila-fali maka uza tempu”, dehan Deputado Marito, iha Parlamentu Nasionál, Sexta (17/09).

Nia relata,  mota Bekusi ne’e sai ameasa bo’ot ba komunidade sira durante tinan rua tuir malu hamosu inundasaun.

“Iha ponte Bekusi ne’e, ha’u mós hela besik iha ne’ebá, dala-rua mota ne’e sai ameasa duni ba komunidade sira iha ne’ebá até tun mai Kuluhun mós.

Impaktu ne’e husi ponte Bekusi, konsege hamosu inundasaun dala-rua, iha tinan 2020 no tinan 2021, tanba bee dalan iha ponte nia okos ki’ik tebes no labele responde hotu volume mota ne’ebe mai lori fatuk, ai no rai henek. Maske prosesu atu sobu ponte ne’e la’ós ohin sobu aban hadi’a, maibé depende ba planu Governu nian, tanba Timór-Leste mós nia orsamentu atu halo tenke liu-husi Orsamentu Jerál Estadu (OGE)”, nia esplika.

Deputadu akresenta, konaba problema hirak ne’e sei hein planu Governu nian, tanba uza osan hira maka atu hadia, entaun Governu presija halo normalizasaun ba mota sira ne’ebé maka estraga comunidade sira-nia hela fatin.

“Prontu Governu iha planu, maibé agora ami hanesan Deputadu, Parlamentu Nasionál hein de’it Governu nia planu, bainhira maka sira atu sobu, bainhira maka sira hadi’a, i sira presiza osan hira atu hadi’a. Situasuan hanesan ne’e kestaun tékniku atu dehan sobu ka la’e, agora liga ba tékniku sira tenke halo planu, dezeñu, halo Bill of Quantity (BQ), hafoin lori orsamentu ba aprezenta.

Ho ida ne’e, situasaun ne’e la fasil, tanba hotu-hotu akompaña, volume mota maka bo’ot, ida ne’e Governu maka presiza halo normalizasaun iha mota nia ulun, oinsá maka hapara rai-henek, fatuk ho ai, nune’e mota mai karik, tenke bee maka mai, no labele kahur malu, rai-henek, no fatuk ka ai. Ha’u hanoin ida ne’e, iha tempu badak ne’e Governu presiza tau ona atensaun ba mota hira ne’e, hanesan Mota Komoro, liliu situasaun mota Maloa”, nia informa. Ana

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *