FEATUREDIkus LiuNewsPolitika

Governu Fó Subsidiu Ba FP Akademista Husu Tau Prioridade Ba Povu

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Relasiona ho desizaun Primeiru Ministru Taur Matan Ruak nian ne’ebé foin lalais, deside atu fó subsidiu $25 dolar ba Funsionáriu Públiku sira maka, Akademista Julio Aparicio husu ba Governu tenke tau prioridade  uluk ba Povu kbi’it laek, no Komunidade refuziadu sira ne’ebé dadaun ne’e nafatin hela iha Lona okos, antes atu fó subsidiu ba Funsiunáriu sira.

Tuir Akademista Julio Aparicio hateten, kona-ba Governu ne’ebé fó Subsidiu ba Funsionáriu Públiku sira ne’e, tenke iha razaun ne’ebé forte ho desizaun ne’ebé Governu deside tenke justu katak, Funsionáriu Públiku sira hetan subsidiu husi Governu  ne’e tanba sá, no oinsa ho  povu bai-bain ne’e hetan ka la’e?.

“Durante Pandemia Covid-19, uluk iha tinan 2020 Governu fó uluk subsidiu ba ema hotu, maibé ema sira ne’ebé salariu $ 500 ba leten labele simu, $ 500 ba kraik maka bele simu ne’e justu ba ema hotu. Maibé ba ha’u Povu barak maka halerik, agora Funsionáriu públiku sira ne’ebé kada fulan nia salariu estabil hetan Subsidiu, entaun komunidade no populasaun ne’ebé halerik ba hahan ne’e no kresimentu ekonómiku tun ne’e Governu tau matan ka la’e?,” Dehan Akademista Julio Aparicio ba Naunil Media iha nia kna’ar fatin Kampus FCS Kaikoli,21/09. 

Akademista ne’e hatutan, Funsionáriu Públiku iha direitu atu hetan subsidiu, maibé Governu halo ida ne’e ballansu  ka la’e? ne’e maka importante, ne’e tau importante ba FP.

“Ha’u nu’udar Funsionáriu, kundu ne’e ami sente kontente, maibé oinsa ho povu kbi’it laek sira, tanba iha Serka Sanitaria no Konfinamentu Obrigatoriu sira hala’o sira nia atividade hodi buka moris ne’e defisil entaun Governu iha planu ruma atu fo subsidiu ka la’e? Tanba ne’e ba  ha’u, saida de’it  maka Governu halo ne’e di’ak, maibé presiza haree ho justu,”nia relata.

Julio akresenta, Ko’alia kona-ba Funsiunáriu, funsiunariu mós iha nivél ne’ebé lahanesan, balun nivél 1 to’o 7 depois iha Kareira espesial apakah Funsionáriu sira ne’e  hetan hanesan ka tuir nivél ka oinsá.

 Governu tenke justifika no halo kritéria ida ba ema hotu, nomós ba povu bai-bain, tanba povu bai-bain mós iha nivél ne’ebé la hanesan, tanba ne’e Governu labele tur hanoin halo lei halo tun sa’e, maibé Governu tenke haree kondisaun no situasaun.

“Ha’u hanoin dala ruma, povu komesa sente katak governu halo diskriminasaun  ba povu, sa’e povu kbi’ik la’ek sira ne’ebé terus susar hanesan  komunidade refuziadu,  sira sei hanoin katak sira de’it Governu seidauk tau-matan, maibé fó subsidiu fali ba Funsionáriu públiku ne’ebé salariu kada fulan la’o di’ak, maibé ba sira ne’ebé durante ne’e la halo atividade négosiu la halo atividade kresimentu ekonómia ne’e sira sente diskrimina,”nia esplika. IVO

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *