AgrikulturaNews

“Ohin Kuda Aban La Ku’u Kedas, Domingos Pereira Ho Nia Maluk Joven Sira Iha Dalan Ba Susesu Iha Agro-Negosiu”

Fahe Tutan

Oinsa joven ida aprende no hetan susesu iha moris? Iha dalan rua hatan pergunta ne’e. Joven balun aprende no aplika saida mak nia aprende iha eskola ba nia moris loro-loron. Balun fali aprende hosi sira nia moris loro-loron iha familia no aplika saida mak sira aprende ba iha sira nia moris. Domingos Pereira reprezenta realidade nudar joven ne’ebe aprende agrikultura hosi nia familia no lori saida mak nia aprende ba to’o susesu. Ema dehan experiensia mak mestre ida diak liu ba ema nia moris, no ba Domingos, nia familia no vida agrikultura familia nian mak nia mestre, tanba nia halo estudu iha Departementu Ingles iha maibe nia atinji diak liu iha agro-negosiu.

Domingos Pereira mak oan dahuluk hosi Manuel Fransisco Guterres no Helena da Silva. Nia inan-aman muda hosi Ossu, Viqueque, mai hela iha Dili iha 1984. Sira nia familia moris simplis ho vida agrikultura. Domingos Pereira moris iha Hera, Dili iha 14 de Marsu 1993 nu’udar oan mane boot alin mane nain 4 no alin feto 1, nia alin ne’ebé dadaun ne’e eskola hela, ho dependensia ba rendementu hosi serbisu Agrikuktura. Ba nia inan Helena, hosi kiik kedas Domingos hatudu ona nia responsabilidade. Domingosjoven ida ativu, gosta aprende no fahe matenek ho ema seluk.

Ho kuiñesimentu ne’ebé nia iha, Domingos Pereira ho nia maluk joven balu halo atividade voluntariu husi tinan 2015 too 2019 hodi tama sai bairo hodi hanorin lian Ingles no Portuguese ba ema sira mak la hetan opurtunidade kursu. Hosi atividade ida ne’e nia kee sai potensia mak joven sira iha ba halo atividade produtivu sira. Atividade voluntariu, lao tama sai bairo ba hanorin, ne’e deit joven sira pronto ona sa tan halo atividade mak bele fo rendementu ba sira nia an.

Susesu ne’ebe Domingos Pereira iha mak susesu ida extraordinariu tebes tanba nia inisia atividade agrikultura iha momentu COVID-19 buras los iha Timor-Leste no tempu ida ne’e mak bisnis barak taka, ema barak fila ba sira nia knua. Bainhira numeru infetadu aumenta Estadu deside implementa Estadu Emergensia, Serka Sanitaria no Konfinamentu Obrigatoriu ne’ebé limite movimentu populasaun no ida ne’e halo ema barak sofre ekonomikamente. Dadus UNICEF nian hatudu katak joven sira 26% mak hetan rendementu kiik durante COVID. Domingos haree katak situasaun ida ne’e presija hetan intervensaun atu hasae rendementu joven sira nian no iha tempu hanesan kontinua fornese hahan ba komunidade sira. Razaun sira ne’e hotu mak dudu Domingos harii grupo ida hanaran Youth Empowerment for the Future (YEEF), ho nia motto ema ida negósiu ida, ho membru feto nain 6 no mane nain 19.

Susesu hirak ne’e existe tan Domingos haree hetan potensia no rede sosial sira mak familia Domingos Pereira nian iha tiha ona. Ho hanoin katak saida mak nia halo sei fo kbiit ba nia kolega sira. YEFF hahu ho atividade kuda modo, hafoin aumenta ho hakiak manu broiler no hakiak ikan. Capital inísiu ne’ebé Domingos Pereira iha mak, fini modo hosi nia aman no korajen hosi ninia familia. Wainhira nia ba tuir tiha formasaun YSEALI (Young South East Asian Leaders Initiative) nian iha Malasia tinan 2019 kona-ba edukasaun, nia hetan kapital osan uitoan tan.

YSEALI inspira nia hodi foti inisiativa fo tulun nia komunidade atu kuda aihan. Ho inspirasaun ida ne’e,Domingos hahu inisia nia grupo hamutuk ho joven 20 resin halao atividade agrikultura iha Hera. Domingos Pereira ho nia kolega sira iha YEFF mos sai manan nain premeiru ba Mission Driven Alumni Outreach (MDAO) Embasada Amerika nian iha Timor-Leste. Hosi ida ne’e sira hetan osan mak serve nudar kapita ba kontinua sira nia atividade.

Maibe laos tanba ba tuir kursu YSEALI mak Domingos Pereira hahu atividade agrikultura. Domingos Pereira antes kedas hahu ona kuda modo tan nia inan aman rasik moris ho vida agrikultura. Ba nia YSEALI tulun nia atu loke sai potensia mak nia iha tiha ona.

Hosi kapital nebe hetan hosi Embasada Amerika ida ne’e, Domingos Pereira ho nia kolega sira hahu kuda modo ho kabubu 400 resin. Kada kabubu Domingos Pereira ho nia kolega sira projeta bele hetan rendementu grosu $200 to’o $250. Maibe rendementu ida ne’e laos fahe deit entre Domingos Pereira ho nia kolega sira, sira tenke rai hodi selu rai hektar ida resin mak sira aluga ho folin $1500 kada tinan. Durante tempu COVID-19 nia laran, atividade hanesan ne’e tulun familia sira bele kontinua hetan aihan, tulun vendedor merkadu sira kontinua faan sasan, no tulun mos Domingos Pereira ho nia kolega sira hetan rendementu kiik hodi sustenta sira nia presija.

“Fini modo fofoun kuda ne’e mai hosi hau nia apa. Hafoin ida ne’e mak ami sosa. Rendimentu mak ami projeta hetan kada koileta mais ou menus kabubu ida ami hetan $200 to’o $ 250, maibé COVID-19 ne’e afeita, ami labele hetan rendimentu ida ne’e, ami hetan ki’ik liu mak $75 to’o $90 dollares, maibé nia tun liu husi ida ne’e mos iha”, Domingos Pereira esplika.

Halo atividade hanesan Domingos Pereira halo ne’e, iha tempu COVID nia laran laos fasil, tan restrisaun ba movimentu ema no transporte fo implikasaun ba rendementu Domingos Pereira ho nia kolega sira nian. Seidauk tan Domingos Pereira tenke hanoin oinsa se kolleta falha no labele selu osan aluga rai nian. Domingos Pereira hatene difikuldade hirak ne’e no nia halo esforsu jere nia grupo tuir realidade mak iha sira nia oin. Tan lakoi halo terus inan-aman iha foho, sira desidi la ba foho no halo buat ruma hodi sustenta sira nia nesesidade.

“Situasaun ne’e difisil duni. Inisiativa ne’e mai husi hau ho kolega sira ne’ebé mak durante ne’e ami lao hamutuk halo atividade edukasaun nian. Iha momentu ne’eba ema hotu hanoin tenki ba foho, tanba COVID-19 labele lao ba mai. Ho kolega sira ne’ebé mak iha inisiativa ida ne’e, sira hotu iha Dili deit, balun hela iha Kost, balun hela ho familia. Sira dehan ba foho hanesan de’it, ba ne’eba mós sei halo terus inan-aman. Entaun ami bolu malu di’ak liu ita ba Hera para halo atividade ida ké iha situasaun difisil” Domingos Pereira haktuir istoria ba establese YEFF.

Maski rekoinese serbisu agrikultura ne’e todan, maibe ba Domingos Pereira ne’e laos bareira.Tanba Domingos Pereira hanoin katak “Se mak lao dook liu nia mak sei hatene barak liu”. Domingos Pereira ho nia kolega sira seidauk lao dook maibe susesu iha sira oin ona no sira brani kontinua foti risku. Rendementu uituan mak sira hetan konsege ajuda reduz despeza eskola nian hanesan, fotokopia, selu bemo no seluk tan.

“Serbisu iha Agrikultura mak la iha dezafiu ne’e labele avansa, tanba serbisu agrikultura presija pasiénsia. Ohin kuda laos aban ku’u kedas, maibe prepara ba tinan rua ka tolu, no presija serbisu badinas liu tan”, dehan Domingos

Domingos Pereira nia kolega Julio Neves Barros hato’o katak Domingos Pereira hanesan Lider vizionáriu, nia iha hanoin dook, maske idade naton nia hanoin ona buat boot oinsá mak bele desenvolve setor produtivu no kore dependénsia ba importasaun aihan hosi nasaun seluk. saida mak Domingos Pereira ho sira halo iha situasaun pendemia ne’e bele reduz despeza inan aman nia ba selu eskola, foto kopia, osan transporte no seluk tan. Alein de ida ne’e sira ajuda mos hasa’e produsaun agrikola.

Hosi serbisu agrikultura mak halo Domingos nia kolega sira bele hetan rendementu kiik too $150 iha kada kolleta. Nia kolega sira hatete katak ida ne’e naton ba sira hodi sustenta sira nia moris nu’udar estudante no hakmaan inan-aman sira nia gastus.

Risku ba moris laos buat foun ona ba Domingis Pereira. Moris hosi familia simplis ho problema sosial oioin mak familia hasoru halo nia haree futuru ho perspetiva diferente. Domingos Pereira nia aman la eskola bo’ot sira nia moris susar, osan la iha, vida tomak, hosi kiik to’o bo’ot depende deit ba agrikulktura.

Domingos Pereira nia kolega sira mos rekoinese karakter diak mak nia iha. Sira koñese nia nu’udar ema ida ne’ebé hatene lidera no sempre buka solusaun ba dezafiu mak grupo hasoru. Kolega sira iha YEFF rekoñese katak Domingos iha dedikasaun bo’ot ba saida mak nia halo.

Ho nia kolega sira YEFF, Domingos laos produs modo lori deit ba merkado maibe mos lori ba loja supermerkado sira. Bainhira sira nia modo konsege tama ba supermerkado ne’e hanesan atinjimentu ida. Supermerkadu sira mos haksolok enkoraja liutan joven sira atu involve an barak liutan iha atividade agrikutura.

“Joven halao atividade agrikultura, barak ona, balun susesu ona, sira balun hola kareta, halo uma rasik. Iha grupu 6 ka 7 ne’ebé uluk sira uma duut, agora uma di’ak hotu ona. Sira iha avansu”, Supervisor Supermerkado LEADER, Teofilo da Silva fo sasin

Supermerkado LEADER fa’an produtu local 155 item. Ida ne’e oportunidade ida ne’ebé LEADER oferese no fo motivasaun ba joven sira atu kuda aifuan sira ne’ebe presu di’ak hanesan, buah naga, pateka, strawberry. Joven sira buka atu diversifika sira nia produtu agrikultura, labele ida kuda ona modo sira seluk mós kuda buat ne’ebé mak hanesan deit nune’e evita produsaun labele barak liu fali nesesidades.

Hakerek Nain

Francisco José De Almeida & Santina Lucia Da Costa

copyright:

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *