EdukasaunGeralPolitika

“ESPIRITU PATRIOTA MAK HAMOSU PATRIOTISMU, no UNIDADE NASIONAL MAK HAMOSU ESPÍRITO NASIONALISMU”

Fahe Tutan

Introdusaun

Primeiramente Agradese ba kbi’it tomak nia Nain, tanba bele fo mai ha’u, espiritu intelijensia hodi elabora artigu simples no refleksiva ida ne’e, atu bele hasa’e ami jerasaun foun nia Domin ba Patría ida-ne’e. realidade atual hatudu momos ba povu no gerasaun ida-ne’ebé abut metin iha kultura no relijiaun katak, espiritu nasionalismu no patriotismu mihis ba dadauk tanba aktus ka atetude ne’ebé hahu 2017 até agora hatudu husi lideres politiku to’o ba sidadaun sira lakon ona valores morais no la respeita malu iha Estadu ida-ne’ebé hari’I iha ruin no ran nia leten ne’e.

Ho introdusaun simples ida ne’e hamosu hela kestaun no problema ba jerasaun foun katak se loos mak atu valoriza ita, se bainhira ita la valoriza malu? Timor-Leste ne’e ita-nian tanba ne’e se ita la kuidadu no dignifika se loos mak atu dignifika? Sera ké ita goza deit hodi sobu malu? Ne’e ka ita mak laiha kapasidade atu ukun rasik ita nia an?

Kestaun sira ha’u koloka iha leten sai alvu importante hodi kuda espiritu nasionalismu no patriotismu iha ita ida-idak nia fuan no responsabilidade boot atu ita bele hamoris espiritu sira-ne’e, hodi nune’e bele lori ita-nia Rai doben ida-ne’e ba moris dignu no prosperu iha prosesu desemvolvimentu hanesan Estadu sira seluk iha mundu.

Timor-Leste sei la naran Estadu de Direito Demokratiku se bainhira ita nia Herói no Patriota sira la sakrifika sira nia-an durante sekulu no tinan barak nia laran iha ailaran fuik, foho leten no fatuk kuak sira hodi Funda sai naran Repúblika Demokrátika de Timor-Leste ka RDTL. Prinsipiu ida ne’ebé sira halo sira firme hodi luta mak “Liberta Patria e Liberta Povu”. Ho problema seluk ne’ebé la satifaz husi heroi sira, mak sira la fo ulun no luta atu bele moris iha Liberdade,Igualdade no Fraternidade hodi dignifika ita nu’udar umanu ne’ebé iha razaun no sentimentu uniku hodi tau matan ba kriatura seluk iha mundo.

Palavra save; Patriota, Patriotismu, Unidade Nasional, Nasionalismu.

  1. PATRIOTA NO PATRIOTISMO.

Saida mak Patriota?

Ema hotu temi patriota maibé la hatene se no saida mak patriota? Primeiramente liafuan patriota mai husi liafuan Patría, ne’ebé nia orijem husi lian latin katak “Patriota” signifika “terra paterna” ka “rai ne’ebé ita moris no hela ba”. Nudar Timor oan ita nia Patria mak hanaran Republika Demokratika de Timor-Leste ka RDTL. Depois de hatene saida mak patria, Mai ita ba hatene se mak PATRÍOTA? Patriota atu define katak ema ida ne’ebé hadomi nia raí hodi sakrifika nia an atu bele liberta patria ka rai-ne’e husi invassor ka ema seluk nia ukun. No sentidu katak ema ne’ebé hadomi nia rain ne’e konsidera patriota, maibé bainhira nia fó nia-an hodi salva no defende Patria ne’e maka Patriota lolos. Tanba ne’e ita hotu moris iha Patria no la’os hotu-hotu patriota, tanba balun goza de’it, balun la respeita malu hodi kria instabilidade iha rain-rasik, balun fali lakoi atu ita moris iha Demokrasia ne’ebé garante justisa ida ne’ebé justu ba ema hotu.

Ho pontos hirak ne’e mak ita presiza aprende husi Pasadu iha presente hodi tau esperansa ba iha future. Pasadu sai nu’udar base, prejente hanesan obra no futuru mak esperansa. La iha passadu mak laiha RDTL, la hari obra iha presente mak sei la iha Esperansa ba iha Futuru.

Hafoin ita konese Patria no Patriota mai ita ba hatene saida mak patriotismu? Konserteja katak liafuan Patriotismu la se’es husi liafuan patria no Patriota. Maibé liafuan patriotismu liafuan ida ne’ebé define ba ema ne’ebé hadomi nia rain mai husi nia konsiensia própria, hodi la kria instabilidade, nunka pratika aktu negativu iha Rain, no sempre mai husi nia konsiensia nu’udar ema hodi valoriza no dignifika nia rain iha situasaun saida de’it e fo nia an tomak hodi kontribui ba moris diak rai ida ne’e nian. Tanba ne’e Patriotismu la fasil atu existe iha ema hotu-hotu, tanba patriotismu mai husi konsiensia ita ema-nian ne’ebé nakonu ho moral, valor no responsabilidade hodi dignifika no valoriza nia rain liu husi aktu ne’ebé nia individual ka kolektivamente ho prinsipiu volumtarismu no honestamente atu nia Rain ne’e laos diak deit ba nia an maibé ba mos ema seluk no gerasaun tuir mai.

Ho nune’e hare ba realidade atual povu no gerasaun foun mihis ona ho espiritu patriotismu tanba arogansia no ignoransia mak domina pensamentu husi nivel lideransa to’o ba povu ka sidadaun sira. No sentidu katak, lideransa balun mihis ona espiritu de amor ba nia Rain hodi pratika aktu korupsaun, politika utopia, violasaun ba lei no utiliza lei hanehan nia povu, no sira seluk tan. Sidadaun babain la respeita nia lider sira, la respeita nia maluk sira hodi kria instabilidade iha rain rasik no balun hanoin goza de’it iha liberdade ida-ne’e hodi haluhan an katak Timor Presiza Domin no responsabilidade.

Husi observasaun sira ne’e mak presiza Edukasaun sidadania ida ne’ebé forte hodi aprende husi passadu susar no terus sira ne’ebé heroí sira sofre durante sekulu ba seluku, hodi hametin konsiensia moral no domin iha gerasaun foun nia hanoin atu nune’e bele luta ba libertasaun Povu no desemvolve país ida ne’e ba iha futuru ida ne’ebé diak liu tan.

  1. UNIDADE NASIONAL NO NASIONALISMO.

Saida mak Unidade? No saida mak nasional? Hodi hanaran unidade nasional!

Etimologikamente, liafuan Unidade mai husi lian latin katak “unitas” ne’ebé signifika “unico” ka ita bele define katak ita hotu ida-deit mesmo ké kompostu husi ema barak. Liafuan nasional mai husi lian latim katak “natio” signifika “nascido” ka moris. Tuir dicionario balun hateten katak “o nasional é aquele que nasceu ou habita uma determinada nação”. Signifika nasional ema sira ne’ebé moris iha determinado nasaun ka rai ida ne’ebé ligadu ho nia kultura lingua no etnia rasik.

Husi termu rua ne’e, ita bele define UNIDADE NASIONAL maka ema moris iha nasaun ida ne’ebé husi suku to’o municipiu ne’ebé la hanesan maibé hamutuk sai ida-de’it. Ou unidade nasional signifika katak ita bele iha divergencia ideologia, pluralidade das pessoas mas ita moris iha rai ida-de’it, husi rai ida-ne’e mak halo ita sai ida-de’it.

Iha prosesu ba luta libertasaun nasional nian, principio unidade nasional mak sai base hodi konkretiza principio de autodeterminasaun. ida ne’e hanesan meios políticos husi heroi sira-rasik, tanba konsiente katak ema-ida sei la bele halo buat-ida, maibé bainhira tau forsa hamutuk buat hotu bele de’it. Tanba ne’e durante luta ba libertasaun nasional, heroí Timor-oan sira kaer metin principio ida-ne’e, hodi luta hasoru invassor sira to determina Timor-Leste nia destino iha 30 de agostu de 1999 husi eskolha referendo, hodi transforma nasaun Timor-timur sai Estado Repúblika Demokrátika de Timor-Leste ka RDTL.

Maibé atualidade iha divergencia da opiniaun husi lideres partido politico sira, hodi la hametin espírito unidade nasional to’o ikus implika ba desemvolvimento nasionál.

Depoís de ita hatene ona saida mak Unidade Nasional, tuir mai ita ba hatene saida mak nasionalismo? Liafuan nasionalismo desemvolve depois da revolusaun Francessa, ne’ebé define katak nasionalismo didika ba ema sira ne’ebé iha sentimento hodi valoriza nia rain ka nia nasaun rasik. Ou ita bele define katak ema ne’ebé iha sentimento hodi hadomi no valoriza e desemvolve nia-rain liu husi aksaun honesto no la prátika aktus negativo, hanesan korurupsaun, kolusaun no nepotismo iha nia-rain rasik, ema sira-ne’e mak iha espírito nasionalismo ka bele hanaran nasionalista.

Husi definisaun badak sira iha leten mak hamosu mai ha’u, se ita kuda espírito da unidade nasional mak sei hamosu mai-ita saida mak espiritu nasionalismo. Ho perspectiva sira ne’e hotu halo ha’u ne’on brani atu elabora artigo simples ida ne’e hodi aprofunda gerasaun foun atu banati tuir espiritu luta heroí sira nian, hodi valoriza no dignifika heroí sira nia sakrefisio, atu nune’e bele hamosu mai ita espiritu nasionalismo hodi bele konsiente ita nia-an katak “A VITÓRIA DO ESTADO DE TIMOR-LESTE NÃO É UMA DADÍVA MAS É UM SACREFICIO”.

III. KONKLUSAUN

liu husi analiza simples iha leten mak ha’u hakarak konklui artigo simples ida ne’e liu husi observasaun ba realidade atual ne’ebé hatudu husi ukun nain sira to’o mai joven ka gerasaun foun sira, mihis ona ho espírito nasionalismo no Patriotismo ba Rai ida ne’e. hodi pratika aktu sira hanesan;

  • lideres sira la iha unidade, la hatudu respeita-malu iha povu nia matan liu husi diskusaun sira ne’ebé hatudu iha um fukun PN, hodi tau deit interesse partidaria nian boot liu interesse povu nian.
  • Joventude sira la konsiente katak Timor-Leste nia-LUTA ne’e moruk ka todan, to’o sira rasik lakoi sakrifika sira nia an ba estuda, hodi hanoin de’it ukun an ona ne’e goza de’it maibé mate hotu ona.
  • Lideres no ema matenek sira nafatin prátika aktu korrupsaun, kolusaun no nepotismu hodi hanehan nafatin povu ki’ik sira, tamba sira hatene dalan atu tama no dalan mós atu sai.
  • Laiha ona valor moral no respeita malu, tanba nivel ukun nain sira mak hatudu uluk valor sira ne’e.

Husi pontu hirak ne’e, sai nu’udar ponto importante atu gerasaun foun sira bele reflete ba ida-idak nia an, hodi konsiente katak libertasaun ba patria ida ne’e sakrefisiu ruin ho ran nian, agora gerasaun foun presiza reflete didiak sakrefisiu sira ne’e hodi kuda espiritu patriotismu no saionalismu liu husi hari’i Unidade nasional, atu nune’e bele sakrefika ita nia-an, liu husi aksaun simples no konkretu maibé honestu atu nune’e bele lori Estado Timor Leste ba futuro.

Tuir kantor balun dehan katak SE LA’OS ITA SE TAN? No Se LA’OS AGORA BAINHIRA TAN? Tanba ne’e joventude sira husu ba ita nia-an, hahalok halimar PUBG, Ransu hemu tua, fuma sigaru no mete problema mak Estado ida ne’e presiza? Ha’u hanoin la’os ida ne’e, maibé mai ita reflete ita nia an katak, lideres Estado ida ne’e sei la permanente, loron ida sira sei troka. No se mak atu troka? Sera que ema lanu ten?, será que ema ne’ebé halimar PUGB? Ou ema ida ne’ebé gosta goza de’it iha liberdade ida ne’e?. ha’u hanoin sira ne’e lae! Tanba estadu Timor-Leste presiza ema matenek, honesto no responsabilidade hodi hadomi nia-an, hadomi nia familia, hadomi nia postu, hadomi nia munisipiu to’o hadomi patria no povu Timor-Leste.

SUGESTAUN

Artigo ida ne’e nu’udar perspektiva simples husi joventude no gerasaun foun ba Estado ida-ne’e. sujere atu lideres sira presiza hatudu valor respeita no valorize malu, atu nune’e bele sai nu’udar matadalan ba gerasaun foun sira, hodi kontinua obra heroí sira nia luta, no lideres atuais sira nia visaun, atu nune’e bele lori Estado ida-ne’e ba moris dignu hanesan Estado sira seluk iha mundo raiklaran.

Ikus liu, karik husi ha’u nia artigo simples no refleksivu ida ne’e, karik termos ou palavra ruma la monu ba leitores sira hotu nia laran, nudar umanu no nu’udar estudante protu simu ita-boot sira nia krítika no sugestaun atu nune’e bele mehoria atan-ha’u nia koñesimento iha futuro mai. Deskulpa e obrigado barak.

Artigo ida ne’e atan-hau elabora hodi hanoin hikas loron 7 de dezembro de 1975 ne’ebé Timor-Leste hetan invade husi tropas Indonesia nu’udar inicio invassor mai ita Timor-Leste.

Hakerek nain:

Naran : Zaqueu Fernandes Magalhães

Aluno : UNTL

Faculdade : Direito Geral.

No tlf : 75166872

Email. : Jaqueufernandes223@gmail.com

Observasaun : opinião ne’e individual no la representa instituição ka organizasaun ruma.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *