FEATUREDIkus LiuNewsPolitika

PR “Lú Olo” Sei Dekreta Loron Eleisaun, Rona Mós PARPOL Sira

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Prezidente Repúblika (PR) Francisco Guterres “Lú Olo” sei dekreta loron eleisaun prezidensiál (ELPREZ) Sei rona mós partidu polítiku (PARPOL) sira ne’ebé Asentu iha Parlamentu Nasionál (PN)

Tuir artigu 12 husi Lei númeru 7/2006, 28 dezembru, ho alterasoins susesivas ba Lei ne’e, Prezidente Repúblika tenke rona uluk Governu no partidus polítikus ho asentu iha Parlamentu Nasionál, molok dekreta data eleisaun ba Prezidente Repúblika.

“Iha 6-7 janeiru 2022, Prezidente Repúblika sei rona partidu polítiku sira ho asentu iha Parlamentu Nasionál atu hatene sira-nia hanoin kona-bá loron eleisaun prezidensiál ne’ebé sei akontese, pelu menus, loron neen nulu, molok Prezidente atuál ramata ninia mandatu iha 20 Maiu 2022”, liu husi Komunikadu ne’ebé Naunil Média asesu iha média Prezidensiál Repúblika Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairru Pite, Kuarta (05/01).

Tuir ajenda, iha loron 6 janeiru, Prezidente Repúblika, Dr. Francisco Guterres “Lú Olo” sei hala’o enkontru ho Partido Democrático (PD), Partido da  Libertação Popular (PLP),  Frente Mudança (FM), Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN). Iha loron tuir kedas, 7 janeiru, sei hala’o reuniaun ho Partidu Unidade Dezenvolvimentu Demokrátiku (PUDD), Congresso Nacional Reconstrução de Timor-Leste (CNRT), Kmanek Haburas Unidade Nasional Timoroan (KHUNTO) no União Democrática Timorense (UDT).

Molok halo enkontru ho líderes partidus polítikus sira-nian, Prezidente Repúblika rona tiha ona  Governu, liuhusi Primeiru-Ministru, Jeneral Taur Matan Ruak no Ministru Administrasaun Estatal Miguel Carvalho.

Prezidente  Repúblika rona mós  Comissão Nacional de Eleições (CNE) no Secretariado Técnico de Administração Eleitoral (STAE) kona-ba preparativus ba eleisaun prezidensiál 2022.

Ba eleisaun prezidensiál tinan ne’e, númeru  sentru  votasaun no estasaun votu sei aumenta iha territóriu Timor-Leste tomak. Ba eleisaun antesipada 2018, iha sentru votasaun 885. Ba eleisaun prezidensiál 2022,  sentru votasaun  sei aumenta ba 1200.

Númeru estasaun  votu sei aumenta husi 1260 (iha 2018) ba 1500, iha tinan 2022.

Hasa’e númeru sentru votasaun no estasaun votu permite hakbesik liután fatin votasaun ba eleitór sira no nune’e, maioria ho otas 17 ka liu, ne’ebé rejista iha STAE, bele ezerse sira-nia direitu atu hili Prezidente Repúblika ba mandatu 2022-2027. Nune’e, taxa partisipasaun eleitór sei sa’e iha eleisaun tuir mai.

Ho númeru sentru no estasaun barak liu, númeru votante iha fatin ida-idak sei menus. Tanba buka hamenus númeru eleitór halibur iha fatin ida, Governu Timor-Leste foti medida di’ak ida atu proteje mós ita nia ema husi vírus moras Covid-19 nian, ne’ebé sei la’o nafatin iha mundu, ho variante oioin. *Jos

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *