FEATUREDGeralIkus LiuNews

SASCAS Lansa Livru Matadalan Auditoria Sosiál iha TL

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Serviço de Apoio à Sociedade Civil e Auditoria Social (SASCAS sigla portugés) lansamentu Livru Matadalan Auditoria Sosiál, modelu envolvimentu komunidade, atu hakbi’it ba implementasaun programa Auditoria Sosiál iha Timor-Leste.

Diretór Ezekutivu SASCAS Filipe da Costa hatete, SASCAS ne’e husi serbisu Apoiu Sosiedade Sivil, i Auditoria Sosiál haree ba matadalan ne’ebé ohin lansa ne’e furak teb-tebes, primeiru nia kontinuasaun husi matadalan ne’ebé primeiru volume, uluk ema konsulta ida mak hakerek, ne’ebé nia kontinuasaun, no nia halo melloramentu barak iha laran, segundu matadalan ida ne’e prepara husi ema observador rasik.

“Hau hakarak fó parabéns ba ekipa timoroan husi kadeira ida ne’e hodi prepara matadalan ida ne’e ho di’ak, i espera ita bele implementa serbisu auditoria sosiál ne’e, tuir matadalan ne’ebé mak ho di’ak, hodi nune’e bele lori benefisiu ba komunidade”, dehan Diretór Ezekutivu SASCAS Filipe da Costa ba jornalista iha Salaun FONGTIL Kaikoli, tersa (22/02).

Nia haktuir, Benefisiu husi livru ne’e mak sei gia ita, oinsa halo serbisu Auditoria Sosiál ho di’ak, ita bele rona diretamente komunidade ninia hanoin,  kona-bá estrada mak la di’ak ka, sira nia infraestrutura baziku mak la di’ak, edukasaun saúde mak la di’ak, liu husi matadalan ne’e bele fasilita ona komunidade bele hato’o sira nia hanoin sira ne’e ba rede Auditoria Sosiál.

Enkuantu husi rede ne’e bele elabora rekomendasaun sira hodi hato’o ba governu, ba instituisaun relevante sira, inklui mós ba Parlamentu Nasionál, entaun ida ne’e di’ak, ida ne’e mak sai benefisiu direta ba povu, dehan nia.

“Ita durante ne’e apoiu, saida maka movimentu sira ne’ebé sosiedade sivil rasik mak halo, SASCAS la mendikte katak, imi tenke halo agrokultura ka imi tenke halo edukasaun, maibé ita apoiu movimentu ka asoens sira ne’ebé sosiedade sivil sira halo, tanba ne’e ami nia apoiu durante ne’e, apoiu parte husi setór justisa nian, ba ONG sira ne’ebé halo serbisu iha área mediasaun, monitorizasaun ba serbisu Justisa ninian, halo mós advokasia ba prezional no preziador sira, sasan sira ne’e la’o ho di’ak,” nia relata.

Iha sorin seluk reprezentante Diretór ezekutivu interinu FONGTIL, Lorenso Titu esplika, Objetivu jeral husi lansamentu ida ne’e, hanesan ita hatene katak, livru kona ba Auditoria Sosiál iha Timor-Leste, barak liu prense husi nasaun seluk nian.

“Entaun ho lansamentu ida ne’e atu dehan katak, ita rasik mos bele hakerek livru ida ne’e, livru ne’e hakerek bazeia ba esperiensia ne’ebe mak ita iha, no mos ita hotu nia esperiensia husi nasaun seluk, hanesan, India, Indonézia, nasaun sira ne’ebé mak fó espasu ba sidadaun sira”, katak nia.

Nia afirma, Nune’e livru ne’e hanesan dalan ida para ho oportunidade barak liu ba iha komunidade maka, halo monitorin ba prestasaun serbisu nian, tanba antes ne’e hanesan halo auditorizasaun ba hahu kedas iha tinan neen ba kotuk ne’e, ONG maka halo auditorizasaun.

“Maibé ita komesa ona katak, transformasaun ne’e tenke ba iha komunidade, tanba komunidade mak sentidu no sira maka sai na’in ba auditoria sosiál, foti ezemplu ida kona-bá edukasaun inklusivu, ne’ebé maka ema ho defisiensia, presiza oportunidade bele eskola, maibé realidade haree iha terenu katak, sosiedade sira ne’e la asesu ba, ne’ebé  livru ne’e maka ajuda, atu sai na’in ba programa auditoria sosiál”,  nia hakotu.  LTS

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *