FEATUREDIkus LiuJustisaNews

Horta Husu TR Hala’o Revizaun Antesipatoria Proposta Lei responsabilidade Prezidente

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Prezidente Repúblika (PR) José Manuel Ramos Horta husu ba Tribunal Rekursu (TR), atu hala’o revizaun Antesipatoria kona-ba konstitusionalidade husi proposta lei responsabilidade Prezidente nian.

“Prezidente Repúblika, haktuir termu sira hosi artigu 149 hosi Konstituisaun RDTL, ohin-loron hatama pedidu ba Tribunál Rekursu, husu atu halao revizaun antesipatória kona-ba konstitusionalidade hosi proposta Lei kona-ba Responsabilidade Prezidente nian”, dehan liu husi Komunikadu ne’ebé Naunil Média asesu iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairru-Pite, segunda (06/06).

Pedidu ne’e hatuur-hakerek fundamentu sira hodi kestiona konstitusionalidade hosi proposta lei refere, hirak nee inklui fundamentu relasiona ho violasaun artigu 1, 16 , 30, 67, 85 95, no 97 hosi Konstituisaun RDTL.

Pedidu ne’ebé ba Tribunál Rekursu hateten nuudar Xefe Estadu no símbolu no garantidór ba independénsia nasionál no unidade estadu, no mós ba funsionamentu loloos hosi nia instituisaun demokrátiku sira, konstitusionalmente konsagrada, Prezidente halao hela knaar esensiál hodi asegura funsionamentu normál no saudável hosi nasaun nia instituisaun sira. Revizaun preventiva mak dalan ida liuhosi neebé Prezidente mak ezersa nia influénsia no halao nia funsaun nuudar garantidór ba ukun lei, nia bele halao nia devér solene nee tomak mesak deit liuhosi diálogu kontínuu no ho kooperasaun hosi Tribunál.

Pedidu pájina 26 aprezenta detalle sira hosi violasaun aparente hasoru Konstituisaun neebé envolve númeru argumentu legál sira, inklui falta kompeténsia hosi Parlamentu Nasionál atu halo lei nee haktuir artigu 95(2)(k) no artigu 79 hosi Konstituisaun.

Sirkunstánsia sira liuhosi neebé testu lei nian mak altera tiha tuir dalan neebé halo mudansa ba hanoin lejizlativu liutiha votasaun iha plenáriu iha Parlamentu mak argumenta atu rezulta ho proposta lei nee sai inkonstitusionál tanba nia viola prinsípiu fundamentál hosi KRDTL. Katak, Timor-Leste nuudar Estadu demokrátiku, soberanu, independente no unitáriu bazeia ba vontade povu nian no nunee mudansa ba testu nee mak kontráriu ba prinsípiu estadu direitu demokrátiku no fundamentalmente sobu subarsubar mandate nakloke, transparente, populár no reprezentativu neebé hela subjasente ba ukun lei demokrátiku tomak nee.

Konstitusionalidade materiál hosi proposta lei mak kestiona bazeia ba nia interferénsia ho separasaun podér. Krime sira inklui iha testu mak haree atu iha karaktér ladún moos no ambíguu liu atu iha tendénsia, atu interfere ho Prezidente nia kompeténsia konstitusionál sira no ezersísiu hosi nia majistratura influénsia no nia kompeténsia espesífika sira ba intervensaun no partisipasaun Prezidente Repúblika nian iha funsaun atu orienta ka forma desizaun polítiku Estadu nian. Falta klareza no natureza ambígua hosi krime sira-nee hamosu hela fundamentu ketaketak ba inkonstitusionalidade.

Iha parágrafu ida pedidu nee hatoo hela pergunta agora, saida mak bele hanesan abuzu hosi nia funsaun no subverzaun Ukun Lei lahó utilizasaun violénsia ka ameasa violénsia.

Se karik Prezidente sujere katak Primeiru Ministru tenke hatama nia demisaun tanba Governu laiha ona abilidade atu jere dezastre naturál, parese katak asaun ida-nee bele konsidera hanesan krime ida haktuir Lei Parlamentu Nasionál ida-nee ka lae? Haktuir nunee, bele dehan katak Prezidente foti asaun liu nia kompeténsia no tenta atu promove demisaun Governu.

Asaun barak neebé mak hatete konstitui krime sira haktuir lei proposta mak kobre ona iha Kódigu Penál, maibé, natureza ladún moos no ambígua iha neebé sira mak foin ezbosa bele iha tendénsia atu halimita no/ka influensa ezersísiu podér diskresionáriu hirak hanesan nee liuhosi Prezidente neebé sei, konxiente ka oinseluk, halimita nia asaun sira relasiona ho nia influénsia majisteriál tanba tauk ka fiar katak ida nee bele hamosu disputa ho Parlamentu no rezulta ho prosesu kriminál hasoru nia.

Tuir dalan ida-nee sira fundamentalmente subverte sistema konstitusionál no iha potensiál atu konstranje Prezidente nia asaun no husik nia vulneravel ba manipulasaun partidu-polítiku nian iha Governu no Parlamentu. Nia mós argumenta katak lei proposta konstitui violasaun sériu kontra ukun lei tanba maneira oinsá nia buka atu kriminaliza asaun hosi individuál espesífiku duké hahalok ema lubuk ida, katak, titulár orgaun Estadu sira-hotu.

 Iha posibilidade katak Lei Responsabilidade Prezidensiál bele hamosu situasaun iha-neebé sala interpretasaun ka sala komprensaun kona-bá ezersísiu prezidensiál hosi majistrásia influénsia iha sirkunstánsia espesífika bele rezulta ho dezviasaun rekursu sira hosi rua-hotu Prezidente no Parlamentu. Dezviasaun hanesan nee bele impede Governu, Prezidente no Parlamentu sira-hotu nia dezempeñu ba sira-nia funsaun loloos haktuir Konstituisaun. Ida-nee bele hamosu no konstitui krize institusionál sériu, ho responsabilidade no konsekuénsia hotu neebé situasaun hanesan nee bele envolve.*Jos

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *