EdukasaunFEATUREDIkus LiuNews

MEJD Selebra Istória Edukasaun Harii Dame Rekonsiliasaun iha TL

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Ministru edukasaun juventude no desportu (MEJD), Armindo Maia Abertura ba projetu ida ba formsasun ba professor sira iha hanorin iha istória liu liu historia ida relasiona ho procesu no harí dame no rekonsiliasaun iha mundu liu liu iha Timor leste

Lansamentu ne’e apoiu husi ita nia maluk sira husi governu Koreia Súl liu husi COICA ho projetu ida ne’e hala’o ho koperasaun husi ministeriu edukasaun hamutuk ho UNESCO no mos koperasaun husi centro nacional Chega ho Nacões Unidas.

Projetu nee importante tamba edukasaun ba historia nee relasiona ho ita nia identidade ita nee se ita nee mai husi neebe no ita atu ba neebe maibe atu hanorin historia nee liu liu relasiona ho hari dame no rekonsiliasaun ida nee importante tebetebes

Historia hari dame no rekonsikiasaun istoria baterceiru siklu no mos ensinu sekundariu

“Ita hahu iha tinan 200 2001 nee hanorin istoria maibe neineik sei halo kurikulu tranzitoriu hatam ba ita nia kurikulu

Agora daudaun fotmasaun hela no hirak neebe hetan formasaun nee depios sei ba forma fila fali mestri sira seluk”. Dehan nia ba jornalista hafoin remata abertura ba projetu iha salaun Otel Novu Turizmu, Tersa (12/7).

Iha sorin seluk hanesan kordenador rezidente Nasoens unidas ba Timor-Leste Roy Trivedi katak, senti haksolok tebes bele hola parte iha sorumutu importante ida ne’e kona-ba istória no edukasaun harii dame rekonsiliasaun iha Timor-Leste. Ho nune’e rekonsiliasaun dame edukasaun barak mak kompremetidu ona atu fornese edukasaun inklusivu fo kualidade ba ita nia oan no foin sa’e sira.

Roy haktuir, Edukasaun hanesan direitu umanu kontinental ida individu sira nian atu dudu dezenvolvimentu sustentavel no atu harii dame

Enkuantu Projetu ne’e MEJD ho CNC hetan apoiu husi governu Korea liu husi COICA ho montante orsamentu rihun lima (5.000.00). LTS

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *