FEATUREDIkus LiuNewsPolitika

PR Horta: Diplomasia Sai Importante Ba Defeza No Seguransa

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Prezidente Repúblika (PR) José Ramos Horta hateten, Diplomasia sai hanesan kestaun importante ba defeza no seguransa tanba nu’udar parte integral ida ba iha interese nasionál.

“Permiti ha’u atu hakat ba kestaun sira ne’ebé importante mós, importante hanesan kestaun sira ne’ebé ita defini nu’udar kestaun nasionál. Diplomasia ne’e sai importante hanesan defeza no seguransa nasionál, no diplomasia sai nu’udar parte integrál ida ba ita-nia defeza no seguransa arsenál, arsenál ba persuasaun no prevensaun, ba defeza ba ita-nia interese nasionál sira”, dehan Xefe Estadu liu husi diskursu bainhira hala’o abertura ba sesaun solene V lejislatura iha Parlamentu Nasionál (PN), kinta (15/09).

PR hatutan hanesan mós ho forsa armada ka forsa polísia ne’ebé tenke líder sira ho grau aas ba intelijensia natural, haforsa hosi estudu sira no esperiensia, atu hodi alkansa ho totalmente sira-nia misaun ho kompetensia, sein iha espasu ba improvizasaun no erru, entaun diplomasia ejize intelijénsia aas tebes, estudu sira ne’ebé klean, grau aas ba orgullu no disiplina, apoiadu hosi arsenál ba estudu sira kona-ba istória, estratejia, relasaun internasionál, lei internasionál no profisiensia linguístika, nune’e mós lian ofisiál sira rai ne’e nian.

Horta hateten diplomasia, hanesan mós defeza no seguransa, labele husik ba ema kuriozu no amatir sira, labele sai partidária, labele sai kestaun ba negosiasaun partidária. Iha mundu tomak, no la’o tuir tradisaun tuan sékulu ba sékulu, Xefe Estadu Emperór, Papa, Liu-Rai, Prezidente Repúblika iha liafuan ikus ba Emabaixadór sira, tanba sira nu’udar Enviadu Xefe Estadu nian. Xefe Estadu mak nu’udar ema ida ne’ebé asina Karta/Surat Kredensiál, ne’ebé fó legalidade no lejitimidade ba Embaixadór Ekstraordináriu no Plenipotensiáriu.

Aman ba nasaun ne’e mós informa katak nia hahú tiha ona prosesu avaliasaun ba Embaixada no Embaixadór sira hotu País ninian, analiza sira-nia kurríkulu profesionál no akadémiku ida-idak, tinan sira servisu nian, domíniu iha lian ofisiál sira tantu orál no eskrita, domíniu pelumenus lian diplomasia ida no lian komersiu internasionál, Inglés.

Premiadu Nobel da paz ne’e esplika kredibilidade no kapabilidade forsa armada nian ida ne’ebé ofensivu, defensivu no disuasivu depende ba rearguarda ne’ebé organizadu di’ak no forte, ne’ebé peskiza, kolesaun, estudu, no análize informasaun, dezeñu ba planu sira defeza nian, formasaun ba mane no feto sira ho farad. Tamañu forsa armada nian ida no ninia sustentabilidade tenke proporsionál ba País nia GDP –Produtu Doméstiku Brutu. Númeru sira sempre la signifika kualidade no efetividade reál.

Nune’e mós, efetividade ba País ida nia diplomasia depende ba rearguarda ida ne’ebé dedikadu, integradu, kualifikadu aas no sériu, ne’ebé estuda, planeia no ezekuta. Ministériu Negosiu Estranjeiru mak sai nu’udar backstop.

Nia dehan Ministériu Negosiu Estranjeiru ezije Ministru ida ne’ebé iha esperiensia barak, akademikamente kualifikadu, ne’ebé tenke sai multilinguál no iha koñesimentu klean kona-ba polítika internasionál sira no mundu en jerál. Nia bele sai Ministru ida ho nomeasaun polítika, maibé tenke bele serbí País ne’e ho profesionalismu, ho dedikasaun totál no distansiadu hosi afiliasaun ka simpatia sira partidu nian. Nia sei sai Ministru ida ne’ebé afavór ba diplomata karreira sira no la transforma Ministériu ne’e sai fali sanak ida ba ninia partidu polítika, hakotu nia.*Jos

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *