FEATUREDIkus LiuNewsPolitika

Komemora Loron Veteranu 3 Marsu, jestu prezerva kultura no istória rezisténsia

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Prezidente Parlamentu Nasional(PPN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hatete  loron 3 Marco veteranus sira nia sakrifisiu  mak ohin loron Timor-Leste sai hanesan Nasaun Soberania Komemorasaun ba tinan ida ne’e  halo ho tema “Hametin Unidade ba Dezenvolvimentu Nasionál”, nu’udár jestu ida atu prezerva kultura, istória kona-bá rezistensia no fó omenájen ba eroi sira hotu-hotu feto no mane.

“Loron ida ne’e, sai mos loron historiku ida iha prosesu Libertação da Patria, nebe hatutan luta ba libertasaun totál e kompleta. Veteranos reprezenta faktu historiku, sobrevivente kombatentes libertasaun nebe moris husi povu no hamutuk ho povu. Laiha veteranu wainhira laiha povu, no laiha veteranu wainhira laiha FRETILIN no FALINTIL. Realidade tolu ne’e reforsa malu no hodi fo sentidu ba veteranu. Ita komemora loron ida ne’e ho sentidu iha dimensaun tolu ne’e.  Povu mak hamrik, lao no tur hamutuk ho kombatentes veteranos sira ho espiritu frentista no revolucionairu  hodi konkista vitoria ba Patria Timor-Leste fo omanajen ba heris sira hanesan komandante e kamarada Nicolau Lobato, komandante e kamarada Nino Konis Santana, kamarada Mária Tapo no kamarada Rosa Muki Bonaparte, no eroi sira hotu ne’ebé fó an tomak ba kauza nasionál liuhosi luta ba libertasaun nasionál no independénsia Timor-Leste”, Dehan PPN iha Palacio Guverno,Sexta(3/3/23). 

Nia hatutan Realidade nebe veteranu sira hasoru iha tempu neba, nakonu ho susar, sakrifisiu, koragein, unidade, kolaborasaun, abnegasaun no dedikasaun total. Valores hirak ne’e tenki husik hela ba gerasaun foun liu husi atitude, komportamentu ka ho vida ezemplar.

“Veteranos katak ema ne’ebé iha korajen, determinadu, ho firmeza no desididu atu fó solusaun ba situasaun krítiku ida ba interese ema barak ni’an. Padraun ne’ebé sira ka’er hodi foti medidas sem rezerva, lá’ós ba sira nia-an rasik maibé, ba ema barak nia di’ak. Veteranus fó-an tomak ba kauza nobre ida no iha komemorasaun ida ne’e no tinan-tinan ita sei komemora nafatin, nudar memento reflesaun no auto-rekonesimentu ita hotu nia lalaok, ba veteranu hotu nia lalaok iha era ukun-rasik-an ne’e, ba ukun nain sira, ba foinsa’e sira no ba sidadaun tomak. Momentu ne’e laos gestu serimonial deit, maibe, tenki hateke mos ita nia realidade sosial, ekonomika no politika nebe ita hakat too tinan  20 ona. Valores nebe lori ita ba rezisti iha tempu reistensia sei relevante no sei iha sentidu atu mantein atualizadu iha era ukun-rasik-an ne’e”. Tenik PPN.

PPN Dehan tan Iha Sétimu Governu Konstitusionál Lidera husi Primeiru Ministru  Marí Alkatiri aprova Dekretu-Lei kona ba Kriasaun Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál (CCLN), ne’ebé la hetan atensaun iha tinan barak nia laran estadu rekoñese papél no kontribuisaun veteranu no eroi libertasaun nasionál sira ni’an, no dedika atensaun espesiál balu ona liuhosi subsidiu finanseiru, medalla, sertifikadu rekoñesementu no instituisionaliza.

“Kombatentes no Veteranos Libertasaun Nasional nudar orgaun ida hodi kontribui diak liu ba dezenvolvimentu nasional.Kontinua programa Governo Anteriores hodi halo konstrusaun semitériu-jardins ba eroi sira, fo bolsas-estudus ba kombatentes sira nia oan. Maski nune’e, presiza reajusta no reorienta formas apoiu hirak ne´e liu husi eskema orsamental ida nebe fo vantagein sosial no ekonomiku ba institusionalizasaun orgaun ida ne’e no fo mos benefisiu sosial no ekonomiku ba sosiedade Timor-Leste. Ne´e duni VIII Governo Konstitusional no Parlamento Nacional hari fundu Veterano no Kombatente Libertasaun Nasional. Maibe, medida ida ne’e mak Presidente Republika rekorre ba Tribunal hodi lakon nia implementasaun. Maski nune’e, ita kontinua buka forma seluk, atu bele fó apoiu ba kombatetens sira no Parlamentu Nasional no Governu kontinua iha preokupasaun ba situasaun kombatantes ne’ebé sei hasoru dezafiu oin-oin, iha ambitu desafio boot nebe Estadu no Nasaun hasoru” nia sublina

Alende ne’e Prezidente Parlamentu Nasional mos komentariu konaba loron 21 fulan Maiu 2023 hasoru eleisaun parlamentár, hodi legitima alternansia reprezentasaun povu no lideransa poder ezekutivu ho nia kolaborador sira no nia husu ba lidere partidu politiku sira ba kampania hato mak programa laos insulta malu. 

“Hanesan iha eleisaun hirak liu ba, hatudu katak sidadaun sira halo teste no kontesta rasik sira nia opsaun polítika no diriji mensájen ba lideres polítiku sira no figuras eminente sira kona-bá importánsia komunikasaun ka dialogu, halo konsertasaun polítika, halo korresaun ba komportamentu polítiku hodi serve interese komum, intrese Estadu tomak.  

Ita hotu iha responsabilidade atu asegura prosesu molok no depois eleisaun parlamentar ida nebe lao ho dame no hakmatek. Ambienti ida ne’e, ezigi  parte hotu-hotu atu hatudu kapasidade no maturidade politika iha linguagein, atitude no komportamentu durante ezersísiu demokratiku ida ne’e”.

Komemorasaun Loron Veteranus Libertasaun Nasionál  ba dala nen ho nia tema Hametin Unidade ba Dezenvolvimentu Nasionál no partispa masimo veteranus sira husi 13 Municipio. Gyor

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *