Ikus LiuNews

DISKURSU PR FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO IHA LORON NASIONAL JUVENTUDE

Fahe Tutan

Nauni Media (Dili) Iha loron 12 novembru 1991, juventude Lorico Asu’ain liu atus-rua lakon sira-nia vida, iha masakre ne’ebé akontese iha Semitériu Santa Cruz no iha loron sira tuir.

Ho espíritu nasionalista no domin ba ita-nia Povu no ba ita-nia Nasaun mak ita-nia joven-sira see-an ba mate hodi defende ita-nia independénsia. Ba ita-nia erói sira ne’e, ha’u-nia sentida omenájen! Ba sira-nia família tomak, ha’u-nia hako’ak boot! Imi-nia aman-inan, oan, maun, bin, alin sira ne’ebé imi lakon, tanba tuir manifestasaun 12 novembru, hatudu duni ba mundu tomak, iha momentu ne’ebá, katak Povu Timor-Leste tomak hamriik organizadu no determinadu nafatin, atu Ukun Rasik An!

Ita labele haluha ita-nia belun sira hosi nasaun sira seluk ne’ebé, ho brani, filma masakre 12 de novembru, lori-sai filme ba rai-li’ur no lao lemo rai ho hodi hato’o ba komunidade internasional, ita-nia luta libertasaun nasionál!. Ha’u refere ba repórter no jornalista internasionál sira, hanesan Max Stahl, Saskia Kouwemberg, Russel Anderson, Amy Goodman no Allan Nairn.

Ha’u hato’o ha’u-nia sentida omenájen mós ba Kamal Bamadhaj, belun foin-sa’e ida, estudante husi Nova Zelândia, ne’ebé lakon mós nia vida tanba brani marxa ho ita-nia foin-sa’e sira ba ita-nia liberdade.

Durante ita-nia luta ba libertasaun nasionál ita sofre masakre barak ne’ebé hasai ema nia vida rihun ba rihun maibé ita la konsege fó-sai ba rai-li’ur. Ita-nia luta kleur loos tanba la hetan apoiu maka’as husi maioria komunidade internasional tanba durante tempu naruk Timor-Leste nia odomatan taka metin ba ema rai seluk tama mai ita-nia rain. Maibé, ikus mai tanba haree imajens masakre Santa Cruz, komunidade internasional tomak hamriik kedas no ita-nia istória luta hahú faze foun. Ho barani Juventude Lorico Asua’in nian no ho servisu koordenadu husi frente hotu-hotu husi Rezisténsia Timorense, ita konsege ikusmai hetan rekonesimentu internasional no restaura ita-nia independénsia iha 2002.

Juventude hatudu domin, dedikasaun no barani iha tempu luta libertasaun nasional no tenke hatutan nafatin valor sira ne’e, atu hasoru dezafiu ne’ebé de’it, iha tempu ukun an

Juventude Lorico Asua’in

Oan-doben Timor-Leste nian,

Timor-Leste hanesan País joven ida no País joven sira-nian. Katak maioria populasaun iha idade 35 ba kraik.

Realidade demográfika ida ne’e hatudu katak joven sira forsa boot no importante iha ita-nia rain.

Nune’e, Juventude Lorico Asua’in iha knaar importante oioin atu hala’o iha ita-nia prosesu dezenvolvimentu nasional. Joven sira bele dezenvolve ita-nia rain atu sai di’ak. Maibé dezempregu aas tebes iha ita-nia rain. Maioria joven sira labele servisu tanba la iha servisu. Servisu iha rai-liur la’ós solusaun di’akliu atu rezolve problema dezempregu iha ita-nia rain. Situasaun ida ne’e horiuluk kedas ho ninia kauza rasik. Governu tenke kria kondisaun atu hamosu empregu iha rai-laran, iha territóriu tomak.

Estadu tomak, liuliu governu, iha obrigasaun atu buka identifika no koloka joven sira iha área oioin, tuir sira-nia kapasidade. Governu tenki fasilita joven sira hodi sira bele envolve-an iha Timor-Leste nia prosesu dezenvolvimentu.

Maibé, governu mesak de’it lato’o. Governu hala’o ninia parte no joven sira mós tenki hala’o sira-nia parte. Governu nia esforsu ho joven sira-nia inisiativa no servisu presiza hasoru malu iha pontu ida no kompleta malu. Hamutuk ita bele hakaat ba oin no atinji ita-nia objetivus ba dezenvolvimentu nasional.

Iha okaziaun ida ne’e, Prezidente Repúblika hakarak apela ba imi hotu, jovem 12 de novembru no joven sira hotu, hodi hanoin, diskute no debate hamutuk halo nusá ita bele transforma ita-nia sosiedade!

Hanesan Prezidente da Repúblika, ha’u haksolok ho joven sira-nia inisiativa oioin, sira-nia determinasaun no dedikasaun atu dezenvolve ita-nia rain. Sira ne’ebé mai husi jerasaun joven, sobrevivente husi masakre 12 Novembru no joven sira ohinloron nian, ne’ebé hatudu sira-nia espíritu solidariedade iha tempu luta, ohinloron hatudu mós sira-nia matenek no dedikasaun atu serví sira-nia maluk joven seluk no ita-nia sosiedade tomak.

Ezemplu ida mak Sérgio Filomeno Marques ka Amali, sobrevivente husi Masakre Sta. Cruz ne’ebé, iha momentu ne’ebá, hatudu ninia aten- barani no solidariedade boot ba ninia maluk joven seluk.

Amali ohinloron sai símbolu ida Massakre 12 Novembru nian, tanba iha momentu difísil loos, enkuantu kilat tarutu iha nia sorsorin no fo’o ameasa ba nia vida rasik, nia latauk no lahanoin atu halai, maibé nia tuur ko’us nia maluk jovem ida seluk ne’ebé kanek todan, Leví. Bainhira ita rona iha vídeo ne’ebé belun Max Sthal hasai, Leví hakilar tanba sente moras ho nia kanek sira, no hatudu hanesan nia atu lakon esperansa, Amali fo’o korajen ba Leví, konsola nia katak buat hotu sei di’ak, fo’o korajen ba Leví atu kontinua persiste. Hanesan fali atu fo’o mensajen ba Leví labele lakon esperansa tanba Timor-Leste atu ukun rasik an ona! Amali rasik sei iha forsa atu salva nia an, maibé nia deside hela ho Leví maski nia hatene konsekuénsia ne’ebé nia sei simu bainhira militar indonéziu kaer nia. Amali ho Leví sobrevive masakre ida ne’e.

Tinan 29 liu tiha, Amali la tuur hikar liman hare’e joven sira no ninia maluk Timoroan sira seluk. Ohinloron, Amali kontinua halo servisu hanesan Sekretáriu Jeral Komité 12 Novembru, tau matan no presta servisu ba ninia maluk sobrevivente sira seluk husi 12 Novembru. Se tinan 29 liubá Amali konsege tulun Leví, ohinloron Amali halo servisu atu kontinua halo buat ruma ba maluk sira, sobrevivente sira no mós ba sira ne’ebé mate no sira-nia família.

La’ós ida ne’e de’it, Amali ohinloron hala’o knaar nu’udar jestor ba Centru Juventude Becora. Centru ne’ebé presta servisu importante lubuk ida ba ita-nia joven sira ohinloron hahú husi formasaun ba abilidade moris nian, formasaun língua oioin no komputador to’o fasilita joven sira hatudu sira-nia talentu no kapasidade iha área oioin.

Fulan hirak liubá, mídia nasional balun aprezenta ba públiku joven Luciano dos Santos, ho tinan 26, finalista departamentu Kímika, Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) nian, ne’ebé husi ninia peskiza akadémika, transforma tasi-been sai bee-moos.

Luciano nia mehi ida ne’e hahú iha UNTL no nia lori filafali ba nia aldeia Raimé, suku Vatuvou, postu administrativu Maubara. Luciano lori tinan 3, hahú husi tinan-2017 to’o tinan-2019 atu konsege realiza duni ninia mehi, liuhusi determinasaun no servisu maka’as hamutuk ho ninia kolega lubuk oan ida.

Iha tinan-2018, Luciano ho ninia maluk joven sira seluk, Olívio no Clotilde Nunes, harii grupu kooperativa ida hanaran Nurak Sulin Hamutuk, ne’ebé kompostu husi ema nain 8, atu hala’o servisu ida ne’e. Entre sira nain 8 ne’e, Luciano ho nia kolega ida de’it mak estuda iha universidade. Iha tinan-2019 mak sira konsege transforma tasi-been sai bee-moos. Luciano ho nia kolega sira konsege realiza ida ne’e ho sira-nia esforsu no rekursu rasik, lahetan tulun husi Estadu ka entidade privadu ruma.

Iha tinan-2020, kooperativa ida ne’e nia membru sai ema nain 25. Sira transforma tasi-been sai bee-hemu. Ohinloron, sira fornese bee sira ne’e ba kios no loja sira iha Postu Liquiçá no Postu Maubara.

Prezidente da Repúblika louva no apresia sira-nia kapasidade no vizaun empreendedora nu’udar exemplu diak ida ba juventude tomak. Sira-nia moris inspira konfiansa no esperansa ba Timor-Leste.

Inisiativa ida tán ne’ebé ha’u hakarak mensiona no louva mak inisiativa ida lidera husi sobrevivente ida, husi Masakre Santa Cruz, Nelson Turquel, ne’ebé hamutuk ho joven sira seluk, hamosu grupu ida hanaran Lorico Adventure/Semo Lemorai. Nelson Turquel, ho joven lubun ida, ho sira-nia organizasaun no suporte rasik, perkorre ho motorizada ita-nia rai-laran tomak, tama to’o área rural remota sira hodi dada-lia ho ita-nia populasaun kona-ba akontesimentu Masakre Santa Cruz no ita-nia luta libertasaun nasional.

Iha tinan 2018, ha’u rasik mak entrega ita-nia Bandeira Nasionál ba Lorico Adventure, molok sira hahú sira-nia perkursu ho referénsia espesiál ba 12 de novembru, ne’ebé sira hanaran ‘Dalan ba Memória’.

Grupu ida ne’e organiza mós eventu sira hanesan ne’e, ba loron importante seluk, hanesan 3 de marsu, ‘Dalan ba Ai-Laran; 20 de agostu, ‘ Dalan ba Istória’; no 4 de setembru, ‘ Dalan ba Liberdade’.

Alein de eventu ne’ebé relasionadu ho ita-nia istória no ita-nia luta ba libertasaun nasionál, Lorico Adventure/Semo Lemorai iha inisiativa solidariedade importante tebes ba populasaun sira ne’ebé kbiit la’ek. Ho osan ne’ebé sira rasik halibur, sira hahú ona harii pré-eskola ida, iha Ersoi/Ermera, iha fatin ida ne’ebé uluk sai abrigu ba Komandante Nino konis Santana. Hafoin Covid-19 sai problema boot ba mundu tomak, inklui ba Timor-Leste, no ita hahú tama iha estadu emerjénsia, grupu ida ne’e fahe hahán no roupa ba uma- kain liu 2000.

Nelson Turquel no joven sira seluk husi Lorico Adventure horseik hahú ona sira-nia perkursu ho motorizada husi Dili hodi komemora tinan ruanulu resin sia (29) Masakre Santa Cruz nian. Enkuantu ita komemora masakre Dili no selebra Loron Nasional Juventude iha Dili, sira sai ohin ho motorizada husi Ainaro no sei bá Aileu, Ermera, Liquiçá, Maliana, Suai, Same, Viqueque, Lautém, Baucau no Manatuto no sei filafali mai Dili, iha 21 novembru.

Ha’u-nia hako’ak boot ba joven Lorico Adventure hotuhotu. Parabéns ba imi-nia inisiativa hamoris nafatin ita-nia istória luta no memória ba eróina no erói sira!

Komisaun Organizadora ba eventu selebrasaun Loron Nasional Juventude organiza atividades oioin, inklui kompetisaun hakerek no pintura ba foin-sa’e sira. Prezidente Repúblika hein katak, Sekretaria Estadu ba Desportu no Juventude bele halibur hamutuk produtu husi kompetisaun ida ne’e no no hato’o ba ema hotu-hotu. Nune’e, bele promove foin-sa’e sira-nia talentu no sira-nia hanoin kona-ba luta ba libertasaun nasionál, juventude sira-nia knaar no valor sira no ispíritu funu nain sira-nian iha kontestu atual no nia aplikasaun ba dezenvolvimentu nasionál.

Juventude Lorico Asua’in

Oan-doben Timor-Leste nian,

Mundu tomak ohinloron moris iha inserteza boot nia laran tanba pandemia ne’ebé provoka husi Covid-19. Enkuantu sientista sira halo esforsu boot hodi dezenvolve vasina ida atu trava Covid-19, ema liu millaun ida rihun atus rua mate ona no besik millaun limanulu mak infetadu hela. Ita la hatene bainhira loos mak ita bele halakon pandemia ida ne’e.

Molok pandemia Covid-19 afeta mundu tomak, iha fulan marsu liubá, ita hasoru tiha ona resesaun ekonómika iha ita-nia rain. Covid-19 halo ita-nia situasaun rai-laran at liután.

Ita-nia populasaun liu 40 % mak moris iha kiak nia laran no família barak moris ho tusan. Ita hotu hatene katak restrisaun husi estadu emerjénsia, hahú iha fulan marsu tinan ida ne’e to’o ohinloron, hamenus maka’as konsumu família sira-nian. Infelismente dezempregu sae problema boot liután ba ita-nia ekonomia. Prezidente Repúblika hato’o nia apresiasaun ba VIII Governo tanba aprova ona medidas ba rekuperasaun ekonómica, no medida balun hahú implementa dadaun ona. Prezidente Repúblika fiar katak medida sira ne’e sei lori impaktu pozitivu, iha momentu loos, hodi tulun ita-nia sidadaun sira hasoru susar oioin.

Ba oin, ita tenke servisu hamutuk, ho matenek no laran tomak no moos, atu ita rekupera no haburas liután ita-nia ekonomia. Nune’e de’it mak ita bele dezenvolve ita-nia País hodi garante bein-estar no sustentabilidade ba Povu tomak.

Ha’u fiar katak dalan ne’ebé efisiente liu hodi ita prepara futuru ida di’akliu ba ita-nia oan sira mak liuhusi aposta maka’as ba sira-nia edukasaun no saúde, hodi abanbainrua sira bele sai produtivu liu no efikás liu, no bele domina teknolojia foun ne’ebé importante tebes iha kontestu atual.

Oan-doben Timor-Leste nian,

Ita-nia Nasaun ida ne’e joven, ho maioria populasaun joven. Prezidente Repúblika apela ba parte hotu-hotu atu servisu hamutuk, kria espasu ba joven sira atu esplora sira-nia potensial, fó-sai sira-nia talentu no kapasidade iha área oioin atu dezenvolve ita-nia rain.

Tinan rua nulu resin sia liubá, foin-sa’e sira see sira-nia hírus matan ba kilat no ajuda loke mundu nia matan ba Timoroan sira-nia lalerik no luta ba Ukun Rasik An. Ohinloron, Prezidente Repúblika fiar katak foin-sa’e sira bele sai Forsa boot ida ne’ebé bele hamosu kriatividade oioin atu solusiona problemas no preokupasaun sira ne’ebé ita-nia Rain no ita-nia Povu hasoru.

Ha’u fiar duni katak Juventude bele ajuda Estadu hetan solusaun ba problema hotu-hotu ita hasoru ohinloron. Juventude bele ajuda Governu implementa Planu Rekuperasaun Ekonómika.

Atu ramata ha’u hakarak fó-sai ba imi ho lian badak tuir mai:

1. Juventude Lorico Asua’in nia isin no raan mak bele sai kbiit no forsa ba imi joven sira agora.

2. Timor-Leste independente presiza timoroan hotu-hotu nia servisu, esforsu, dedikasaun no vontade atu serví.

3. Joven sira tenke estuda, aprende hamutuk no valoriza pasadu nia eroízmu no hanoin polítiku ba futuru.

4. Inisiativa no kriatividade mak sai sasukat loloos ba ezersísiu ita-nia sidadania no ema servisu na’in!

5. Prezerva no defende valores luta nian no valores no prinsípius Estadu nian, Demokrasia no mós Direitu nian ne’ebé halo ita Povu no Nasaun Independente.

Ikusliu, atu proteje nafatin ita-nia Povu husi moras Covid-19, ha’u apela ba maluk sira hotu atu tuir regras estadu emerjénsia nian:

– Uza beibeik máskara iha fatin ho ema;

– Hadook-an malu metru ida ho balun;

– Fase liman beibeik ho sabaun;

Horiuluk hori wain, ita proteje malu nafatin! Fo’o liman ba malu nafatin.Paul

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *