FEATUREDGeralIkus LiuNews

Loron Hitu Fulan Dezembru, Lu’OLo Apela Refleta Memoria Dalan Naruk

Fahe Tutan

Naunil Media (Dili), Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú-Olo, Apela ba kompatriota hot-hotu atu aproveita loron importante Sete de Dezembru, refleta dalan naruk hala’o tiha ona.

Loron Sete Fulan Dezembru, ne’e tropas indonesia halo invazaun iha Timor-Leste (TL), liu husi dalan terus nian ne’ebe hala’o tiha hodi inspira no fo forsa atu kontinua obras ne’ebe inisia tiha ona.

Prezidente Reoublika, Francisco Guteres Lu’Olo, hateten, Loron Sere Dezembru, Marka inísiu husi povu nia luta naruk, Ne’ebe nakonu ho aten-brani ba ninia independénsia no liberdade ne’ebé manán hafoin tinan-24 nia laran.

” Ha’u apela ba kompatriota hotu-hotu atu aproveita Loron Memória individualmente ka koletivu, reflete dalan naruk terus nian ne’ebé ita liu tiha ona, Dalan mak inspira ita no fó forsa atu kontinua obra ne’ebé inísia tiha ona”, Dehan PR Lu’Olo, hafoin komemora loron, Sete de Dezembru, iha Palasiu Prezidensial, Bairo Pite, Tersa, (7/12).

Nia haktuir, Ita preokupadu atu har’ii futuru,  Atu halo ne’e nesesáriu tebes valoriza pasadu, Ita-nia dever atu hatene sakrifísiu ne’ebé hatudu husi kompatriotas mate iha funu laran,  no nu’udar forma ida agradese no rekoñese saida mak sira halo tiha ona ba rai ne’e.

Aman ba nasaun husu ba família, Eskola, Partidus Polítikus, Organizasoins Sosiedade Sivíl no Sidadaun hotu-hotu halo esforsu atu koñese istória TL no valoriza pasadu, foti lisaun  atu bele garante jerasaun tuir mai hodi hetan futuru ida di’ak liu no páz.

Tanba ne’e importante tebes atu hanoin hikas faktus iha pasadu no reflete kona-ba saida mak halo, ohin no aban, atu kontinua obra husi mártires sira.

Relijiaun Kristaun kontribui fortemente ba identidade, Liafuan kalváriu sai familiar ho ninia signifikadu terus.

Iha 7 dezembru 1975, militár Indonézia lansa invazaun ho eskala bo’ot ba París Timor-Leste no marka mós inísiu povu TL nia mártiriu naruk, kalváriu nasionál.

Iha Loron ne’e kompatriotas barak mate iha loron trájiku ne’e, inklui kompatriotas ho orijen xinés, Borja da Costa, Rosa Muki Bonaparte no jornalista Australianu, Roger East.

Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste mos rekoñese no valoriza rezisténsia sekular Povu Maubere kontra dominasaun estranjeira no sira hotu nia kontribuisaun ba luta independénsia nasionál.

Nune’e mós Parlamentu Nasionál, liu husi Lei númeru 3/2016, 25 Maiu, eleva loron 7 dezembru nu’udar Loron Memória.*Jos

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *