FEATUREDIkus LiuNewsPolitika

História TL Nia Independensia Mai Husi ASDT

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Segundu Adjuntu Sekretáriu Jeral Partidu ASDT (Associação Sociál Democrata Timorense) Hermenegildo de Araújo, hateten proklamasaun 28 Novembru 1975 to’o loron restaurasaun independensia Timor-Leste nian, ne’e histórikamente konta ho povu tomak no mai husi ASDT.    

Adjuntu Sekretáriu Jeral P-ASDT Hermenegildo hateten lia hirak ne’e ba jornalista sira hafoin ho ninia komitiva sorumutuk ho Prezidente Parlamentu Nasionál iha Uma Fukun, Sesta (28/02).  

Durante sorumutuk ho líder órgaun kinta lejislatura nian ne’e, estrutura P-ASDT aprezenta ba deputadu/a sira iha Parlamentu Nasionál katak aktividade no movimentu partidu históriku ne’e aktiva hikas, hafoin Tribunal Rekursu hola dezisaun hodi kansela partidu históriku ne’e la tuir kampaña ba eleisaun jeral tinan 2017 nian.

Tanba ne’e ami mai ho objetivu hasoru prezidente parlamentu Nacional(PPN) ho nian objetivu katak iha uma fukun Parlamentu Nacional reprezenta povo hot-hotu.

“Parlamentu Nasionál mak produs lei, entaun ami mai husu Prezidente Parlamentu nasional ho deputadu/a bele fó dalan P-ASDT atu existe fila fali. Tanba iha tinan 2017 wainhira ami hakarak atu partisipa iha festa demokrásia eleisaun jeral maibe orgaun estadu Tribunal Rekursu desidi no kansela tiha ami nian direitu”, hateten líder P-ASDT, Hermenegildo.  

Tuir Hermenegildo katak, “Koalia historia ukun rasik àn mai husi ASDT. Tanba ita koalia 28 de Novembro to’o mai 20 de Maio, iha ligasaun metin ho partidu ASDT”.

Hermenegildo iha esperansa katak, kona-ba P-ASDT atu ativa hikas ne’e fiar katak deputadu/a sira iha parlamentu nasionál ho konsensia polítika sei tau asuntu ne’e ba preoridade.

Prezidente Parlamentu Nasionál Arão Noe de Jesus, hateten prezensa P-ASDT iha resintu uma fukun nian atu reklama sira nian direitu koana-ba iha tinan hirak liu ba sira latuir eleisaun jeral.

“Partidu históriku iha 1974, uluk iha 2017 sira ba aprezenta ba Tribunal Rekursu maibe kansela tiha tanba iha partidu rua kedas ho nian naran hanesan, nune’e mak Tribunal Rekursu rezeita, ne’e mak sira mai hato’o reklmasaun ba parlamentu atu altera tiha lei ne’e”, haktuir PPN Arão Noe.

Nia dehan, “Buat hotu la’o tuir konstituisaun, lei mak regularisa e ita tenke kompri. Depois Parlamentu Nasionál halo tiha alterasaun ba lei ne’e mak partidu historiku (P-ASDT) bele resista”.

Partidu ASDT harii iha tinan 1974 husi pai proklamadór Francis Xavier Amaral hamutuk ho ninia kolega nasionalista sira seluk, hafoin revolução dos cravos, iha ne’ebe fó prosesu foun ba deskoloniazasaun no loke dalan ba Timor oan sira hahu nian perkursu polítiku. Ana

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *