FEATUREDGeralIkus LiuNews

Mensajen PR Lú Olo Ba Loron Nasionál Feto TL

Fahe Tutan

“Biar ita valoriza tebes feto sira-nia partisipasaun iha luta maibé ita seidauk valoriza ita-nia inan no feton sira, iha tempu ukun-an, nu’ udar ema, sidadã no traballadora”

INAN NO FETON DOBEN IHA TIMOR-LESTE NO RAI-LI’UR

Ohin ita selebra Loron Feto Timor-Leste nian!

Loron Nasional Feto Timor-Leste mak loron ne’ebé feto rural ida, nu’udar kombatente libertasaun nasional, barani reziste ho kilat iha liman to’o mate. Ninia barani, foufoun kedas, iha ita-nia luta libertasaun nasional, loke neon ba kombatente hothotu katak feto mós iha kbiit. Feto mós bele kaer kilat no halo funu!

Uruk-Bele, ne’ebé ikusmai koñesidu liu ho naran Maria Tapó, barani hatán ba atake militar ida ho nia kilat maibé hetan tiru no mate, iha Tapó, Bobonaro, iha 3 novembru 1975.

Iha tinan tuir kedas, loron 3 novembru konsagra no selebra nu’udar Loron Nasional Feto Timor-Leste, iha área libertada sira ne’ebé kontrola husi FRETILIN. Hafoin ita restaura Ukun Rasik-an, liuhusi Lei númeru 10/2005, 10 agostu, Estadu Timor-Leste konfirma 3 novembru, nu’udar Loron Nasional Feto Timor-Leste, nu’udar mós data komemorativa ida, iha ita-nia rai doben!

Povu doben Timor-Leste!

Inan no feton sira partisipa iha luta libertasaun nasional no balun nia kontribuisaun hakerek ona, balun nian seidauk. Tanba feto sira partisipa iha aspetu hothotu atu ita hetan ukun rasik-an, ita bele dehan katak ita pratika tiha ona polítika inkluzaun sosial.

Tanba hakarak hakoak nafatin polítika inkluzaun sosial mak Konstiuisaun RDTL, liuhusi artigu 17°, defende igualdade entre mane no feto. Katak mane ka feto iha direitu no obrigasaun hanesan iha vida família nian no iha área kultural, sosial, ekonómika no polítika. Tanba ne’e, husi kedas Primeiru Governu Konstitusional to’o agora, iha sempre estrutura ida hatuur iha Governu laran hodi promove igualdade jéneru.

Feto tenke iha mós oportunidade hanesan ho mane sira. Oportunidade atu hasa’e kbiit, liuhusi edukasaun, to’o nível as liu, atu hakbiit-an ho kapasitasaun tékniku-sientífika iha área ne’ebé de’it, atu hetan empregu, atu partisipa ho kbiit atu halo mós desizaun ne’ebé de’it, iha vida Nasaun nian.

Tinan-tinan ita selebra loron nasional feto maibé ita seidauk fó importánsia loloos ba feto ninia papel, nu’udar ema no nu’udar inan, ne’ebé hala’o knaar iha família, prepara aihan nutritivu, tau matan ba oan sira-nia saúde di’ak no haruka ba eskola, eduka sira kona-ba valores no prinsípius. Knaar sira ne’ e feto halo horiuluk no sei halo ohinloron no abanbairua.

Maibé ita seidauk hatene uza potensial feto sira-nian iha prosesu foti desizaun ba fó benefísius barakliu ba família no ba ita-nia sosiedade.

Biar ita valoriza tebes feto sira-nia partisipasaun iha luta maibé ita seidauk valoriza ita-nia inan no feton sira, iha tempu ukun-an, nu’udar ema, sidadã no traballadora.

Rezultadu resenseamentu ikusliu, halo iha tinan 2015, husi populasaun besik millaun 1.3, populasaun feto liu rihun atus neen, kuazi hanesan ho populasaun mane.

Númeru ne’e hatudu populasaun feto boot tebes iha Timor-Leste. Ne’e forsa ida ne’ebé Estadu Timor-Leste tenke konsidera. Ita tenke hala’o duni polítika inkluzaun sosiál efetivu ida atu garante feto sira-nia kbiit atu hanoin, halo no deside.

Tempu to’ o ona atu rekoñese feto sira nu’udar riin importante ida ba ita-nia Nasaun!

Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun bele halo programa di’ak tebes maibé labele hetan susesu enkuantu sosiedade la muda hanoin no atitude kona-ba feto.

Prezidente Repúblika hatene katak iha abuzu no violénsia tipu oin-oin ba feto iha ita-nia sosiedade ohinloron, inklui ba labarik- feto sira. La iha respeitu ba feto iha uma laran rasik, iha abuzu poder no asédiu seksual ba funsionáriu feto sira iha servisu-fatin. Iha mós abuzu ba feto iha transporte públiku. Feto sai vulnerável bainhira lao mesak. Situasaun sira ne’e preokupa Prezidente Repúblika no tenke preokupa sidadaun hothotu.

Kazu krime akontese sexta-feira liubá, iha Rai Kotu, Dili, hasoru ita-nia feton no inan ida, Domingas Soares, preokupa ita hotu. PNTL presiza halais prosesu investigasaun atu autor krime ne’ e hetan kastigu, tuir lei haruka. Krime hanesan ne’e labele akontese tan iha ita-nia rain Timor-Leste livre no independente. Ha’ u fiar katak autoridade relevante sira sei hola medida efetivu liután hodi proteje feto no ema vulnerável sira iha ita-nia sosiedade.

Ha’u apela ba komunidade rasik atu hametin vijilánsia hodi proteje malu no nune’ e, taka dalan ba krime ne’ ebé de’it iha ida-idak nia área hela-fatin. Husi sorin seluk, ita presiza tebtebes uza teknolojia foun atu aprende buat di’ak, la’ós halo asédiu seksual, liuhusi ezibisaun pornográfika ba ita-nia inan no feton sira.

Loron 3 novembru tenke sai loron espesiál ida atu halo refleksaun klean ba ita ida-idak nia hahalok no hanoin kona-ba feto sira. Balun ita-nia feton, balun ita-nia inan doben. Ita presiza sira iha ita-nia moris loron-loron, iha fatin hotu-hotu no ba ita-nia mehi hotu-hotu.

Hamutuk ita valoriza ita-nia inan no feton sira! Ita valoriza sira nu’udar ita-nia an rasik, valoriza ita-nia família, ita-nia sosiedade no ita-nia Povu!

Hamutuk ita tanen as no domin feto Timor-Leste!

Ita orgulla ba ita-nia Nasaun livre no independente!

Parabéns ba Feto Timor-Leste!

Viva Feto Timor-Leste!

Viva Povu Timor-Leste!

Obrigadu!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *