FEATUREDIkus LiuJustisaNews

PDHJ-PGR Asina MoU Kooperasaun

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Prokuradoria Jerál Repúblika (PGR-Sgla Português) ho Provedoria Direitu Ema-nian no Justisa (PDHJ-Sigla Português) asina nota de intendimentu (Memorandum of Understanding-MoU) kooperasaun servisu atu mellora no fasilita sidadaun sira.

Entidade rua (PGR-PDHJ) selebra akordu ne’e iha edifísiu Prokuradoria Jerál Repúblika, Sesta (05/02).   

Providoria PDHJ, Sezuinha Maria Ferreira Gomes, informa hateten objetivu husi asinatura protokulu kooperasaun PDHJ ho PGR atu intesifika no dezenvolve di’ak liu-tan kooperasaun husi instituisaun rua ne’e.

“Estatutu PDHJ nian, liu-liu artigu 33 dehan, wainhira PDHJ simu keixa ka informasaun ruma ba iha indisus prátika krime, ne’e haruka ba iha PGR. Tanba dala barak ita-nia sidadun sira hakarak atu hatene andamentu prosesu sira ne’e, entaun PDHJ tenke hetan informasaun husi PGR, tan ne’e mak estabelese kooperasaun ne’e hodi partilla informasaun ho instituisaun rua ne’e para bele fasilita preukupasaun husi sidadaun sira”, Provedoria PDHJ, Sezuinha Maria Ferreira Gomes, ba jornalista sira hafoin selebra akordu edifísiu PGR Kaikoli.

Nia hatutan, área kooperasaun husi instituisaun rua ne’e, bele utiliza no halo protesaun ba iha Direitus Humanus sidadaun sira nian no bele mós uza rede ne’ebé estabelese ona iha fatin balun.

“Área kooperasaun iha formasaun no dezenvolvemetu atu halo formasaun professionál, kapasitasaun téknika, seminar ba pessoal PDHJ nomós PGR, atu uza fasilidade iha Nasionál no Munisípiu. PDHJ iha delegasaun terirorial haat, PGR mós iha nia edifisiu iha Munisípiu, entaun liuhusi akordu ne’e, bele utiliza fasilidade sira para halo protesaun ba Direitus ema-nia”, tenik nia  

Nia esplika, tinan 2020 PDHJ haruka notisia krime hamutuk 35 ba iha Ministériu Públiku, maibé hetan resposta ida husi Ministériu Públiku Baucaun nian, sira seluk seidauk tanba sei iha prosesu nia laran.

“Tanba PGR mós hala’o nia prosesu nafatin konvidensialidade, liu-liu ba justisa nian, ne’ebé instituisaun rua ne’e tenke respeita ida-idak nia knaar. Maibé PDHJ hein solisita de’it informasaun hodi partilla ba sidadaun sira konaba sira nia andamentu prosesu ne’ebé la’o hela iha Ministériu Públiku”, nia fundamenta

Nia akresenta, krime ne’e barak liu kona-bá agresaun fízika, maibé iha tinan 2020 PDHJ regista keixa hamutuk 246. 152 indisus violasaun ba direitus humanus, 94 indisus violasaun ba boa Governasaun. Husi keixa sira regista ne’e, PDHJ konklui ona relatóriu final investigasaun ou rekomendasaun hamutuk 22, 12 ba direitus humanus no 10 ba boa Governasaun.

“Iha tinan 2021 nian, PDHJ  regista tiha keixa sira ne’e, depois halo apresiasaun lori ba komite jestaun keixa para atu bele desidi keixa sira ne’e tama ba mandatu PDHJ ka lae?, hafoin halo desizaun ba keixa sira ne’e, maibé keixa sira ne’e, direitus humanus liu-liu ba iha agresaun fízika maka barak. Iha boa Governasaun barak liu maka administrasaun ladi’ak no abuju de poder”, relata nia

Nia dehan, akordu ne’e ba tinan haat nian, bele renova fali depende ba iha instituisaun rua ne’e, maibé se hakarak renova fali entaun loron 90 ne’e tenke informa ba malu ona, atu bele renova ou lae.

Aleinde ne’e, Prokuradór Jerál Repúblika, Jóse da Costa Ximense , hateten akordu ne’e atu formaliza de’it kooperasaun ne’ebé maka antes ne’e iha ona.

“Akordu ne’ebé ohin ami asina, atu formaliza de’it kooperasaun ne’ebé Prokuradoria Jerál da Repúblika no Providoria Diretus Humanus iha tiha ona durante ne’e. Razaun atu asina kooperasaun ida ne’e, tanba instituisaun rua ne’e nia papel no kompetensia lahanesan konforme konstituisaun da Repúblika ho Estatatu instituisaun nian. Entaun formaliza asinatura ida ne’e, tanba aperzade ita-nia kompetensias ne’ebé lahanesan, maibé ita iha objetivu final ne’ebé hanesan iha pontus 3. Promove defeza ba legalidade demokrátika, promove defeza sidadaun sira nia direitus no promove asaun penal”, esplika nia. Rit

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *