PolitikaSaude

SERKA SANITARIA BA KOMBATE KUTUN COVID-19 vs INTERESE

Fahe Tutan

Introdusaun

Resolusaun Governu konaba Serka Sanitaria Nú:15/2021, loron 15 fulan marsu no Resolusaun Governu Nú:16/2021, loron 15 fulan marsu konaba Konfimentu Domisiliariu Geral Ka Konfinamentu Obrigatoriu iha kapital nasaun hahu husi loron 4 fulan marsu to loron 2 fulan abril, Resolusaun Governu refere kria ho baze fundamentu ida katak Timor-Leste komesa tama iha faze transmisaun lokal husi kutun Covid-19.

Implementasaun Resolusaun Governu refere Hamosu diskriminasaun ba Povu aileba iha Kapital Dili depoisde Polisia Nasional Timor-Leste kaptura ema nain 226 resin nomos halo Operasaun ka Check Point ba kareta no motor sira neebe halo movimentu ho total 204 resin , ho kondisaun hirak nee hamosu lamentasaun no persepsaun oin-oin iha sosiedade nia leet (fontes tatoli.IP)

Ho situasaun hirak ne’e obriga komunidade sira hotu ne’ebe mak hela iha kapital atu labele halo movimentu iha estrada publiku Kapital Nasaun nian nunee bele hakotu transmisaun lokal iha Timor-Leste husi aprosimasaun ne’ebe PNTL halo hasoru komunidade sira konsidera hanesan PEMBUNUHAN SECARA HALUS hasoru nia povu rasik tanba logika nee fraku tebes no arbiru liu hodi komunidade sira bele simu, iha momentu kutun covid-19 mosu fo impaktu bo’ot ba ekonomia mundial satan ekonomia railaran ka nasional pior liu tanba aktividade hotu suspende iha momentu nee.

Intervensaun neebe Polisia Nasional Timor-Leste halo la nesesaria ho situasaun no kondisaun nee tanba sei hamate povu aileba barak neebe laiha rendimentu permanente hanesan taxista, aktividade negosiante roda tolu, nst. Ho konsiensia katak ema ka sidadaun hotu-hotu neebe moris iha estadu ida tenki obedese ba Lei no kuadrus legal sira neebe vigora iha estadu nee liuliu estadu Timor-Leste maibe Governu rasik laiha konsiensia moral no sentimentu umanidade. Tambasa mak laiha konsiensia moral no sentimentu umanidade tanba governu SECARA TIDAK SADAR aproveita oportunidade ne’e atu supa no halo opresaun beibeik ba povu iha situasaun sira nee no uza Kodigu Estrada (Nú:6/2003 Kodigu Estrada) atu bandu povu hodi labele halo movimentu maske nesesidade uma laran hakas, iha momentu ne’e kedas entaun ho fuan no laran tomak ita hatete ho lian makas katak laiha razaun atu pasarevista ba komunidade sira nia dokumentus tanba ne’e laos atu halo prevensaun covid nian, parte seguransa so bele pasarevista ba deit sasan sira nebee iha relasaun ho prevensaun covid nian tuir protokolu nian.

Kutun Covid-19 nuudar inimigu boot ida ba nasaun hotu-hotu neebe hamate ona ema rihun ba rihun iha mundu ne’e no Nasaun hotu-hotu funu hasoru kutun Covid-19 ida nee ho estrategia oin-oin no forsa mediku no material nomos doutor/a, espesialista sira konaba virus hodi satan netik kutun aat ida nee atu labele daet ba beibeik. Maibe parte seluk mos, hahu husi Internasional mai Nasional, Nasaun Dezemvolvidu ka Avansadu sira preokupa liu hodi kombate kutun Covid-19 no husik rendimentu ekonomia railaran tun drastika maibe pelu kontrariu fali ho governu Timor-Leste neebe kombate kutun Covid-19 ho modelu foun no estrañu maibe ne’e mak realidade.

Husi kestaun sira ne’e hotu hamihis povu nia fiar ba governu neebe laiha seriedade ka la tau prioridade hodi kombate kutun Covid-19 ka keta iha variavel seluk, hanesan interese politika hodi aguenta governasaun ne’ebe agora daudaun ukun ne’e tanba realidade hatudu duni iha komplikadu asuntu balun maka parte relavante sira la konsege esplika ho klaru no rasio, KATAKANLAH YANG SEBANARNYA WAAHAII PARA WAKIL RAKYAT.

Rekomendasaun

Bazeia ba kestaun hirak ne’ebe mensiona ona iha leten hakarak rekomenda ba Komandante Jeral Polisia Nasional Nasional Timor-Leste, Komandante Munisipiu Dili nomos Komandante Unidade Polisia Tranzitu katak la nesesaria atu prende motorizada no kareta sira neebe halo movimentu iha estrada publiku tanba la refleta ba regra serka sanitaria no konfinamentu domisiliariugeral ninian ne’ebe la’o komesa semana tolu ona iha Kapital Dili.

Ikusliu ho hau nia respeitu tomak ba Polisia Nasional Timor-Leste ne’ebe esforsu aan makaas hodi hakotu total kutun Covid-19 iha Rai Doben ida ne’e maske iha obstakulu no dezafius oin-oin maibe ho ita boot sira nia responsabilidade tomak tau atensaun nafatin no asegura diakliu tan Railulik ida ne’e.

Saudasaun !!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *