FEATUREDGeralIkus LiuNews

MENSÁJEN PR Lú Olo iha Loron Haloot Saudozu RENAN SELAC

Fahe Tutan

Naunil Media (Lautém), Ho laran taridu mak ha’u hato’o mensájen ba serimónia haloot ita-nia saudozu, ha’u-nia kompañeiru brane ida, veteranu luta libertasaun nasional, Faustino dos Santos, Kódigu Renan Selac.

Ohin, ha’u dekreta ba dahuluk atu hakoi veteranu ida husi Lautém, iha semitériu espesial ida ne’ebé haloot ona restus mortais asu’uain sira-nian no nune’e bele deskansa hamutuk ho Lauten-oan sira ne’ebé mate mós ba ita hotu nia kauza nasional. Ha’u hein katak iha tempu badak fatin ne’e sei hanaran Jardim dos Heróis da Pátria, Lautém.

Hafoin ita restaura independénsia, Estadu Timor-Leste halo lei atu fó honra no tau matan ba kombatente sira ne’ebé sei moris. Ba sira ne’ebé mate ona, Estadu buka ajuda faluk no oan kiak sira. Biar nune’e barak seidauk simu rekoñesimentu loloos husi Estadu.

Saudozu Renan Selak, erói nasional koñesidu ida, enkuantu moris, simu rekoñesimentu husi Estadu no direitu hotu-hotu, tuir lei haruka, nu’udar veteranu 24 anus. Iha 28 novembru 2018, ha’u kondekora saudozu Renan Selak, ho grau as, Kolar Orden Timor-Leste, ho dekretu prezidensial númeru 49/2018. Ba oin, hafoin simu desizaun família nian, Estadu sei tau matan nafatin ba família saudozu nian, liuhusi pensaun sobrevivénsia no benefísiu ne’ebé de’it, tuir lei haruka.

Ita-nia erói Renan Selak husik hela knaar importante ida iha Konsellu Kombatente Libertasaun Nasional, órgaun ne’ebé ita harii iha Janeiru 2020 atu haree oinsá organiza no tau matan di’akliu ba kombatentes Libertasaun Nasional hotu-hotu no oan sira. Importante haree oinsá membru sira seluk hala’o ninia knaar ne’ebé husik hela, nu’udar Primeiru Vise-Prezidente Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasional.

Ha’u-nia kompañeiru no irmaun veteranu ida mak mate. Renan Selak la’o ho ami ho dignidade boot tebetebes. Ho korajen boot tebetebes mak nia luta ba Povu ida ne’e, ba Rai ida ne’e atu ukun rasik-an.

Ho ami, hakaat liu maluk sira-nia isin ne’ebé monu iha sorin-sorin, monu iha oin, iha kotuk. Nia hatene nakfilak laran taridu ba fali korajen no determinasaun atu la’o to’o rohan, to’o ita ukun rasik-an. Ho ami, tanba fiar Povu sei ukun rasik-an, halo jornada naruk tebetebes, simu sakrifísiu no terus oin-oin hodi ita hotu bele moris ho dignidade ohinloron.

Saudozu fó nia vida tomak hodi ita liberta Pátria no liberta Povu. Tanba ne’e, biar nia la hamriik hamutuk ona ho ita, iha segunda faze luta, katak atu liberta ita-nia Povu doben, ninia ezemplu dedika-an ba kauza nasional, sei inspira nafatin ita hotu.

Ita sente triste tanba nia mate, maibé nia obra funu-nain sei nafatin orgullu ba Povu tomak no ba jerasaun sira hotu-hotu.

Hamutuk ita hatutan nia mehi, iha hotu nia mehi: Liberta Povu husi kiak no mukit.

Ba família tomak saudozu nian, ha’u hato’o hakoak ho ksolok.

Prezidente Repúblika Francisco Guterres ‘Lú Olo’

Palásiu Prezidencial Nicolau Lobato, 15 setembru 2020

Hato’o husi Chefe Casa Civil Prezidénsia Repúblika Iha Semitériu Espesial Eróis Pátria, Lautém

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *