FEATUREDOpiniaun

SER JOVEM DE HOJE

Fahe Tutan

Hakerek nain: Agapito Guterres dos Santos, Fakuldade Filozofia husi Istitotu Filosofiku Sao Francisco De Salles Comoro

LIA MAKLOKE

Se mak foinsa’e sira? Tanbasá ita tenki ko’alia kona-ba foinsa’e sira? Saida de’it mak nu’udar papél foinsa’e sira nian iha sosiedade no nasaun? Bainhira ita hahú ho pergunta sira ba artigu ruma, ita rasik mós senti katak pergunta sira ne’e, ne’ebé ita husu ne’e inkomoda hela ita nia atividade hanoin nian. Tau matan ba foinsa’e sira ne’e la’os servisu fakultativa ida iha ne’ebé se ita hakarak mak tau matan ba foinsa’e sira. Maibé ne’e nu’udar kna’ar fundamentál ida husi família, sosiedade hamutuk ho ukun-na’in sira. Ita bele iha espetativa aas no ho ideia sira ne’ebé brillante maibé ita mós tenki rekoñese katak realidade ou situasaun juvenil ne’ebé sira moris mak faktu ida ne’ebé hatudu katak foinsa’e sira presiza akompañamentu iha aspetu hotu ema nian. Tan ne’e mak ha’u hakarak hakerek artigu ida ne’e atu fanun ha’u nia maluk foinsa’e sira husi situasaun sira ne’ebé ita hotu experiénsia daudaun ne’e. Atu la ko’alia lia mamuk ou konseitu abstratu sira valeu a pena ita husik ita-nia an tama ba situasaun oi-oin juventude nian atu ita hamutuk hodi he’an iha bero ida ho situasaun joven nian hafoin ha’u sei propoin solusaun sira ne’ebé foinsa’e sira presiza.     

  1. FAKTUS OIOIN KONA-BA FOINSA’E SIRA

Se mak foinsa’e sira? Di’ak mai ita hodi reflekte katak foinsa’e mak époka ida iha ne’ebé nakonu ho inserteza no lalatak sira ne’ebé kustuma inkomoda foinsa’e sira ba dalan ne’ebé justu. Tempu juventude mak faze kontradisaun nian ida, iha ne’ebé foinsa’e sira hakarak halo buat ne’ebé importante liu ba sira nia moris; hakarak hili buat ne’ebé diak liu ba sira nia moris no lakohi ho esforsu sira ne’ebé kolen nian. Expresaun ne’ebé dala barak ita rona no repete husi foinsa’e sira mak “ha’u hakarak livre…” no bainhira ko’alia kona-ba liberdade hanesan liafuan májika ida ou feto bonita ida ne’ebé talvéz foinsa’e sira gosta teb-tebes no hanoin katak ho liberdade ida ne’e bele rezolve sira nia problema hotu.

Juventude mak tempu ida iha ne’ebé foinsa’e sira experimenta sira nia liberdade hodi buka diresaun rasik ba sira nia moris no hola desizaun importante sira. Maibé foinsa’e barak ladún hateke dook ba orizonte nune’e monu iha situasaun sira hanesan: droga, prostituisaun, asédiu sexuál, tráfiku umanu, emigrante no hola parte iha funu ho idade ki’ik no seluk tan. No buat ne’ebé mosu komun liu iha ita-nia rain Timor mak violénsia entre grupu arte-marsiais sira ne’ebé komete husi membru balun ne’ebé iresponsavel ba naran diak organizasaun nian. 

Tempu juventude nian, iha era mileniál mak etapa ida furak liu iha dezenvolvimentu personalidade nian, karaterizadu ho mehi ne’ebé boot no barak. Iha tempu ida ne’e foinsa’e sira tenke la’o ba oin maibé la hakotu sira nia ligasaun ba sira nia passadu ho história sira ne’ebé juventude loriku Aswain sira husik hela. Autór konvensidu katak foinsa’e sira ohin nian mós sei dehan (U-boot) bainhira ita sei hanorin joven sira atu hanoin bei-beik história passadu nian ne’ebé sira rasik mós la hola parte ba.  

Foinsa’e balun bele ódiu maka’as liu tan bainhira história mai ho versaun oioin no la iha uniformidade. Realidade hatudu radikalizmu husi foinsa’e sira halo sira baruk no la iha vontade atu rona barak no sai radikál de’it ba ninia grupu ne’ebé nia pertense ba. Ezemplu komún liu mak iha média social. Grupu ne’ebé afilia ba líder ida nia sei trata aat líder husi grupu seluk nian no vise-versa.

Iha parte seluk ita haré joven barak ne’ebé investe de’it sira nia tempu barak liu ba facebook, WhatsApp, messenger, instagram no seluk tan. Ita la dehan katak meius hirak ne’e aat, maibé foinsa’e nia atitude perante ho meius hirak ne’e mak desvia rasik sira, ba sira nia mehi ne’ebé sira hakarak to’o. Ho liafuan seluk ita dehan mehi boot maibé ita nia asaun hatudu katak ita hakarak atinji ita-nia mehi lahó esforsu sira ne’ebé ejije dedikasaun no pasénsia.

Fulan hirak liu ba iha peskiza ida ne’ebé halo husi universidade balun iha Portugal hatudu katak joven universidade barak ne’ebé uza média social hodi manda fotografia pornográfiku. Ha’u la hatene ho serteza iha Timor tanba ha’u la assesu ba dadus ruma, maibé ha’u konvensidu katak iha Timor mós eziste aktu hirak ne’e.  

Triste bainhira iha Timor hafoin ita ukun an tiha tinan sanulu resin sia, problema mosu la’os de’it iha lurón sira maibé iha resintu universidade sira. Tinan ida liu ba ita rona problema oi-oin ne’ebé mosu entre estudante ho estudante no entre estudante ho bairo na’in sira. Hodi la defama no la halo instituisaun ida inferior ha’u evita temi instituisaun nia naran, maibé realidade situasaun sira ne’e akontese. Iha situasaun bara-barak tan maibé ha’u hanoin ne’e natón ona atu ita bele foti liña assaun ne’ebé efetivu perante ho situasaun hirak ne’e.

Situasaun seluk ne’ebé atual liu mak foinsa’e sira nia atitude perante ho pandemia mundial covid-19 no inundasaun ne’ebé akontese iha loron 4 fulan Abril tinan 2021 liu ba. Interesante tebes atu ita reflete hamutuk situasaun rua ne ho diak.

Tinan kotuk iha loron 21 fulan Março 2020 bainhira ita hahú regista kazu covid-19 iha ita-nia rain ema barak ta’uk teb-tebes tanba haré ba experiénsia nasaun seluk nian ne’ebé ema mate kada loron ho número ne’ebé ita la bele imajina antes. Husi situasaun ida ne’e ita-nia Prezidente ho konsentimento Parlamento Nasionál nian dekreta Estado de emergénsia. Fulan tolu dahuluk ema hotu dixiplinadu teb-tebes hodi tuir protokolu saúde nian, maibé atitude ida ne’e mantein ga lae? Ita la’o ona Estado de emergénsia dala sanulu-resin rua ou seja tinan ida ona ita hotu konsiente saida mak mosu iha quarantina no izolamento sira la’os ona buat ruma ne’ebé segredu atu ita la ko’alia ba malu. Faktu hatudu vídeo sira sai mai halo ita la satisfaz kona-ba patrika sira protokolu nian husi MS no WHO nian. Ema barak halibur malu hodi joga karta, karoke iha grupu no seluk tan. Hirak ne’e hotu foinsa’e mak maioria no mesak estudante de’it. Ita ida-idak bele husu ba ita-nia an tanbasá ida ne’e akontese?

Faktu seluk tan mak bainhira ita-nia líder nasionál sira tun ba tereno hodi ajuda ita-nia maluk vítima sira ne’ebé afetadu husi inundasaun, joven barak kaer camera hodi halo vídeo de’it no buka hakarak hasai foto ho ita-nia líder sira envezde halo servisu hanesan sira halo hodi normaliza fali ita-nia sidade Dili ne’ebé afetadu husi inundasaun.

  • FOINSA’E SIRA IHA SAGRADA ESKRITURA NU’UDAR MODELU BA FOINSA’E SIRA OHIN NIAN

Hodi deskreve de’it situasaun foinsa’e sira nian ho dalan negativu ha’u hanoin ita halo insultu boot ida hasoru foinsa’e sira. Tan ne’e ha’u hakarak dezafia mós ha’u nia leitór sira atu ita hola oituan pasajen sira ne’ebé riku ho valor sira husi foinsa’e ida nian. Fonte ida ne’e mak sagrada eskritura. Ita sei la haré tomak maibé ha’u sei buka hodi hatudu pontu pozitivu sira kona-ba foinsa’e sira husi pasajen relevante sira kona-ba foinsa’e sira.  

Iha tempu ne’ebé ema ladún fó importánsia ba foinsa’e sira, balun hatudu katak Maromak haré sira oin seluk. José, nu’udar ezemplu mak ki’ik liu iha nia família (Gen. 37:2-3), maibé Maromak hatudu ba nia buat boot sira iha mehi no bainhira foin halo tinan sanulu resin-hitu nia sai diak liu fali nia maun sira iha asuntu sira ne’ebé importante (Gen. 37:47). Profeta Samuel sei labarik ida, maibé Na’i ko’alia ba nia. Ho konsellu husi katuas ida, nia loke nia fuan atu rona Maromak nia bolu: “ko’alia ba, Na’i, basá ita-nia atan rona” (1 Sam. 3: 9-10). Salomão, bainhira nia tenke taka nia aman David nia fatin nu’udar liurai, senti an lakon no dehan ba Maromak: “ha’u mesak foinsa’e ida, hodi la hatene atu book an oinsá!” (1 Reis. 3:7). Maibé foinsa’e nia aten brani halo nia husu ba Maromak no Maromak haraik ba nia sabedoria hodi dedika nia an ba missaun.

Jesus, iha nia aiknanoik ida haktuir katak “oan ki’ik liu” hakarak husik nia aman nia uma hodi ba rai dook. Maibé nia hanoin no deseju sira ne’ebé atu halo nia ukun rasik an lori nia ba moris aat liu, hafoin nia senti moris kiak teb-tebes; maske nune’e nia hetan kbi’it atu hahú moris foun hodi deside fila fali ba nia aman nia uma. Hatudu katak foinsa’e sira ninia natureza ida mak prontu atu muda husi dalan aat, atu fila ba kotuk, atu hamriik no aprende husi moris (Lc. 15: 11-32).

Iha parte seluk mós ita rona katak iha foinsa’e ida ne’ebé hakbesik ba Na’i Jesus hodi husu nia oinsa atu hetan moris rohan-laek? Pergunta ida ne’e hatudu mai ita katak foinsa’e sira iha kuriozidade boot hakarak to’o iha orizonte sira ne’ebé luan liu tan. Infelizmente bainhira Jesus haruka nia ba fa’an tiha  nia rikusoin hafoin mai tuir Jesus, iha ne’ebá foinsa’e deziste kedan lakohi tuir Jesus. Hatudu momós mai ita katak foinsa’e ninia karakteristika egoista ida mak hakarak akumula buat hotu ba nia an hodi la fahe ba ema seluk ne’ebé presiza.    

Hodi haré de’it faktus sira iha leten ita sei hetan resposta paradoxu ba ita refleksaun refere. Atu la ko’alia konseitu abstratu ida ha’u hakarak lori ita ba reflete partisipasaun juventude loriku aswin nian iha parte ne’ebé tuir mai.    

  • PAPEL FOINSA’E SIRA NIAN IHA FUNU LIBERTASAUN NASIONÁL NO FOINSA’E MILENIAL SIRA

Iha loron 20 fulan Juñu tinan 1988 joven sira iha Indonézia ho inisiativa harí grupu ida ho naran RENETIL (Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste) husi estudante nain sanulu iha Denpasar, Bali, entre sira ne’e ida mak saudozu “Lasama” (hakru’uk boot ba ita). sira luta maka’as mós iha liur no ezize ba governu Indonézia atu fó liberdade ba ita-nia rain Timor.

Enkuantu iha tinan 1989 iha okaziaun vizitasaun husi Santu Padre João Paulo II iha Tasi-tolu, Timor-Leste; mensajen furak ne’ebé foinsa’e barak relembra nafatin to’o ohin loron mak pasajen furak husi Saun Mateus nian ne’ebé dehan: “imi mak masin no naroman mundu nian!” (Mat. 5: 13-16). Mensajen badak no kle’an ne’ebé sunu juventude loriku Aswa’in sira nia fuan husi loron ba loron. Faktu hatudu mai ita katak liu de’it tinan ida, iha tinan 1991 joven barak ne’ebé ho aten-brani hamriik hodi se sira nia hirus matan ba kilat no liman mean forsa Indonésia nian, hodi hakilar no haklalak ba liberdade ba ita-nia rai doben Timor-Leste.

Trajédia ida ne’ebé boot no organiza husi foinsa’e loriku Aswa’in sira, ne’ebé hatudu ba mundu tomak katak Timor iha situasaun ida ne’ebé grave no iha violasaun direitus umanus ne’ebé maka’as teb-tebes husi liman mean forsa Indonézia nian.

Hafoin masakre Santa kruz no ho atividade sira seluk tan ne’ebé organiza husi movimentu oioin foinsa’e sira nian to’o iha independénsia, ita nota momoos katak joven sira iha fuan ida ne’ebé manas duni ba luta ida ne’ebé difísil to’o lakon vida, maibé ho espiritu patriotizmu no nasionalizmu ne’ebé sira iha hatudu duni resultadu iha 20 de Maiu tinan 2002, iha ne’ebé mundu rekoñese fila-fali ita-nia ukun an ne’ebé ita proklama tiha ona iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975.

Ita tenki rekoñese nafatin faktu partisipasaun luta libertasaun husi juventude loriku aswa’in sira nian, hodi promove espiritu fuan manas ba envolvimentu foinsa’e mileniál sira iha prosessu harí estadu RDTL nian atu ema hotu-hotu la sai de’it passivu iha rai ida ne’ebé harí ho ruin no ran.

Partisipasaun husi juventude loriku aswa’in nian lori ita fila fali ba buat ne’ebé ha’u ko’alia ona iha parte dahuluk katak foinsa’e sira ninia papél importante teb-tebes iha sosiedade no nasaun nia moris. Defaktu ita haré bainhira líder sira hanesan Nicolau Lobatu (respeitu boot ba ita-boot nia naran) no sira seluk mate, foinsa’e sira la rende hodi fó rai lulik ida ne’e ba ukun-na’in liman mean Indonésia nian, maibé hetuk sai brani liu tan hodi se hirus matan ba kilat ne’ebé sira rasik la mehi atu simu fali iha loron ida.

Atitude balun ne’ebé ita nota tan iha joven milenial sira iha buat lubuk ida ne’ebé ha’u la bele temi ida por ida maibé ha’u koko hodi haktuir balun iha ne’e.

Iha loron 8 fulan Março bainhira ita hahú ona serca sanitária iha Dili, ema barak teb-tebes susar ba ai-han liu-liu maluk foinsa’e sira ne’ebé hela iha kost (alojamento) no sira seluk ne’ebé laiha liu rendimento senti susar liu atu hetan ai-han loron ida dala tolu tanba afekta husi serca sanitaria ne’ebé obriga ema hotu hela iha uma. Asaun positivu ne’ebé ha’u nota mak joven sira rasik identifika nia maluk sira hodi hato’o ba parte relevante sira no sira rasik mak lolo uluk liman ba. Husi hahalok simples sira ne’e fanun ema barak nia laran hodi tane malu no fahe ai-han ba maluk seluk ne’ebé presiza liu. Asaun ida ne’ebé reafirma dala ida tan ita-nia sentidu de pertense ba malu maske iha situasaun difisil maibé ita nafatin dignifika ita-nia kultura ida moris social nian.  

Parte seluk tan mak bainhira mosu tiha inundasaun joven barak ho inisiativa harí grupu solidaridade hodi kontinua servisu maka’as ba ema hirak ne’ebé presiza liu tulun. Joven barak ne’ebé ho espirito voluntário fó tulun ba vítima sira ho fuan tomak. Enkuantu joven balun ne’ebé laiha ai-han atu fó ba ema seluk organiza sira nia an hodi halo limpeza iha Dili laran. Grupu arte-marsiais ne’ebé governo dalabarak hanaran sira kriminozu kordena ho SEJD hodi mobiliza masa boot hodi tun ba halo limpeza iha Dili laran. Joven estudante no organizasaun oioin mós organiza atividade limpeza iha fatin-fatin. Hirak ne’e hotu reafirma katak foinsa’e sira la’os hanesan buat ne’ebé ha’u ko’alia dahuluk tiha ona maibé buat sira ne’e mosu tanba problema oinsá atu integra foinsa’e sira iha servisu mak problema.

  • SUGESTAUN BALUN BA UKUN-NAIN SIRA

Liafuan populár ne’ebé dala barak ita rona husi ita nia líder sira no ukun-na’in sira iha tempu kampaña no iha palestra sira ba foinsa’e sira mak dehan katak imi joven sira mak futuru ba nasaun nian! Hodi halo retórika furak oioin iha foinsa’e sira nia oin maibé la hatudu métodu oinsá mak halo joven ida konvensidu katak sira futuru nasaun nian.

Ha’u nia maluk foinsa’e sira, ho matenek no esperiénsia sira ne’ebé ita iha, ita tenke dehan ba ita nia-an katak ita la’os ona futuru nasaun nian, maibé ita mak prezente (ohin nian) ba nasaun no sosiedade ne’ebé ita hela ba! Nasaun presiza ita-nia partisipasaun iha dezenvolvimentu, favór halo an disponível hodi envolve iha atividade hotu nasaun nian ne’ebé sei lori impaktu pozitivu ba rai doben Timor-Leste; tanba iha futuru ita sei sai ferik no katuas ona no ita sei la iha enerjia atu halo servisu hanesan idade foinsa’e nian.

Tempu juventude mak faze ida ne’ebé ita hola desizaun importante sira, haka’as an ba hodi dehan ba ita nia an lae ba luta keta-ketak! Ne’ebé halo ita monu ba grupizmu no radikalizmu de’it ba ita-nia grupu hodi la nakloke ba solusaun sira perante ho situasaun foinsa’e nian. Hanesan provérbiu ne’ebé dehan: “se ó hakarak la’o lalais, la’o mesak; maibé se ó hakarak la’o dook, mai ita la’o hamutuk.” Saida mak autór hakarak dehan ho provérbiu ida ne’e mak viajen hamutuk iha faze konstrusaun estadu nian, signifika katak foisa’e ida-idak mak protagonista atu eduka ita ida-idak nia-an no ita-nia maluk sira ne’ebé presiza liu. Ita ida-idak tenki sai prezenti furak liu ba ita nia maluk sira.

Iha dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian, hateten tuir Michaell Lange katak ekonomia nasaun ida nian depende ba forsa serbisu husi foinsa’e sira (Michaell Lange, London, 26/06/15). Faktu hatudu katak joven sira ohin nian iha espíritu kreativu, inovativu no ho ideia sira kona-ba negósiu ne’ebé brillante teb-tebes. Nu’udar foinsa’e ida hakarak propoin ba governu atu fasilita foinsa’e sira no hakbiit sira nia kuñesimentu iha área sira ne’ebé sira hili ba faze profesionalidade.

Parte ida ne’ebé importante teb-tebes no atual liu mak funu hasoru covid-19. Perante ho situasaun ida ne’e ha’u apela ba governo atu lalika la’o de’it ho Estadu Emergénsia. Ita la’o ona ho Estado de Emergénsia ba tinan ida koko atu avalia no diak liu tan halo regra foun ida oinsa bele reintegra protokolu saúde nian ne’ebé rekomenda ona husi WHO no MS atu nune’e ita eduka ema nia konsiénsia duke bandu populasaun sira to tempu ida bainhira situasaun ne’ebé sira hasoru iha Estadu de Emergénsia sai susar liu ona, sira rasik sei hamriik hodi hasoru estadu tanba laiha dalan seluk atu povu survive se ukun-nain nafatin la’o ho EE no SS. Tuir ha’u nia observasaun tanbasá frontline sira nafatin sai vítima ba funu hasoru covid-19. Sira barak ne’ebé dedikadu loos ba sira nia missaun maibé nafatin ema tuda pessoal saúde sira, insulta sira iha média tanba protokolu husi Estado emergénsia ne’ebé deklara tiha difikulta ema atu halo movimento maske karik halo viagem mesak. Favór estabelese protokolu diak atu ita-nia frontline sira la sai vítima tan ba sira nia asaun eroina ne’ebé atu salva ita nia populasaun husi moras oioin.   

Kona-ba problema desemprego ne’ebé ita hasoru iha ita-nia rain Timor mak autor konvensidu katak dezemprego ne’e la’os “status quo” permanente ida iha foinsa’e sira tanba ne’e husu ho haraik an ba Governante no organizasaun oi-oin atu nakloke nafatin ba foinsa’e sira; simu sira no integra sira iha servisu oioin ba bem comum nian mak nuda’ar dalan edukasaun no konsentializasaun ba responsabilidade sira ne’ebé sira hahú aprende iha tempu foinsa’e nian bainhira imi fó oportunidade ba sira. 

Atu minimiza insulta ita-nia líder sira iha média social, diak liu mak hatudu ita-nia an nu’udar joven ne’ebe brani la presiza uza ID falsu atu trata ita-nia líder sira no ema seluk. Liu-liu bainhira ita iha tendénsia atu kompara lider sira ba malu. Barak ga oituan sira merese ita nia respeito. Governo tenke rigorozu liu tan atu buka tuir ID falsu sira ne’ebé la expressa sira nia an ho loloos.

Iha setór edukasaun nian diak liu ita rona dala ida tan matenek na’in boot Jean Piaget (psikólogu no edukadór) husi Suísa ne’ebé dehan: “objetivu prinsipál husi edukasaun mak kria ema foun ida hodi halo buat foun sira no la’os de’it atu repete fali buat ne’ebé jerasaun uluk sira halo tiha ona.” Signifika katak edukasaun iha papél importante ida hodi muda sidadaun sira-nia mentalidade no karaktér hodi haburas inisiativa foun no ho ideia inovativu sira ne’ebé diferente ho jerasaun uluk nian. Kabe ba poezia furak ida husi Francisco Borja da Costa nian ho títulu: “husi rai ne’ebé ita sama ba ne’e sei hamosu ema foun ida.” Maske autór na’in rua ne’e la iha kontaktu ba malu, sae tan kuñese malu! maibé husi sira nia ideia fó mai ita buat ne’ebé hanesan, katak ita presiza ema foun ida ho inisiativa foun hodi hamosu solusaun sira ne’ebé foun tuir tempu. Ikus liu hakarak hakruk boot ba asaun eroina ne’ebé foinsa’e sira halo ona iha tempu difisil. Obrigado barak tanba tane nafatin ita-nia kultura oinsa atu tane malu iha tempu difisil. Hamutuk ita luta ba prosperidade ba ita-nia rain doben Timor-Leste.

(Opniaun ne’e Naunil Media Publika la’os reponsabel parte redasaun, maibe responsabel husi hakerek nain)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *