MA: FRETILIN Harii OPMT Nu’udar Organizasaun Feto TL
Naunil Media (Díli), Sekretáriu Jerál Partidu Frente Revolusionariu Timor-Leste Independente (FRETILIN), Marí Alkatiri hateten, Fretilin harii Organizasaun Populár da Mulher Timor (OPMT) nu’udar organizasaun pioneira ba feto Timor-Leste (TL)
Sekjer Partidu Fretilin hato’o lia hirak ne’e liu husi diskursu bainhira partisipa Quarta Konferensia nasionál OPMT nian ne’ebé hala’o iha Salaun Katedral Bebora, Sexta (11/02).
“Iha istória Luta Libertasaun Nasional, OPMT tama nu’ udar Organizasaun Pioneira Feto Timor nian ne’ebé FRETILIN harii iha loron 28 agostu 1975. Husi loron ne’ e no to’o ohinloron, OPMT hamriik nafatin ho reziliénsia, katak hatene buka oinsá de’it hodi hakaat dezafius no difikuldades no metin nafatin. Organizasaun massas ida ne’ebé tanen FRETILIN to’o agora no sei tanen babeibeik, ho prinsípius no valores luta nian”, dehan Sekjer Partidu FRETILIN.
Marí Alkatiri hatutan, FRETILIN harii OPMT ho objetivu atu liberta feto husi diskriminasaun iha aspetu hotu-hotu no nune’e, promove kedas direitu igualdade no oportunidade entre mane no feto, bainhira hahú prosesu liberta Pátria no Povu.
Alkatiri hateten Prinsípius no valores ne’ebé kuda iha tempu luta libertasaun nasional konsagra iha Konstituisaun Repúblika Demokratika Timor-Leste, liuhusi artigu 17, ne’ebé garante igualdade entre feto no mane iha direitus no obrigasoins, iha domíniu vida família, kultura, sosiedade, ekonomia no polítika.
Marí esplika, Hafoin TL restaura independénsia, OPMT hamutuk ho Organizasan feto sira seluk, harii Rede Feto, ne’ebé ohinloron iha ona organizasaun membru, hamutuk haat nulu resin neen (46).
Nia dehan, Iha ámbitu parseria OPMT iha relasaun di’ak ho ONGs no halo mós parseria ho governu, liuhusi Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun, hodi promove feto nia insersaun iha aspetu hotu-hotu no hatuur justisa sosiál atu garante dezenvolvimentu umanu.
Parseria OPMT ho Governu Timor-Leste bazeia ba programa SEII ne’ebé fó prioridade baHakbi’it no haforsa Ekonomia ba Feto, Hamenus no halakon forma sira husi violénsia bazeia ba jéneru, Haforsa Feto nia partisipsaun iha polítika, Haforsa Asisténsia Saúde ba Feto, Hadi’ak no haforsa asesu Feto iha Edukasaun Implementa Polítika Abordagem Integradu ba Jéneru, nia haktuir.
OPMT sei haka’as- an atu partisipa iha programa SEII no hakarak atu hakbiit feto no kontribui ba hadi’ak diak liután vida familiár, sosiál no ekonómika feto sira nian, nia hakotu. *Jos