FEATUREDIkus LiuNewsSaude

Governu Apela Inan-Aman Fó Hahan Nutritivu Ba Oan Sira

Fahe Tutan

Naunil Média (Díli), Governu Kontituisionál Da-Wwalu ne’ebé lidera hosi Primeiru Ministru (PM), Taur matan orient aba inan-aman sira atu tau responsabilidade tomak hodi fó ai-han nutritivu ba oan sira.

Nune’e atu bele kombate ka redus hamlaha no ki’ak iha Timor-Leste (TL), atu redus mós labarik rais badak.

Lia hirak ne’e hato’o hosi PM, Taur Matan Ruak, iha lansamentu peskiza final ai-han nutrisaun iha tinan 2020, inklui lansamentu planu estratezia nasionál nutrisaun nain setor saúde ba tinan 2022-2026.

“ Ita hotu rekoñese katak, ezisténsia hosi ámbitu nutrisaun nian ne’ebé di’ak ho ai-han ne’ebé ekilibrada no saúdavel maka baze fundamentál ba kresimentu no dezenvolvimentu di’ak ba ita-nia sidadaun sira, liu-liu labarik, adolesente no joven sira,” Dehan PM, Taur Matan Ruak, iha nia diskursu iha lansamentu ne’ebé hala’o iha Salaun Ministeriu Finanças (MF), Kinta, (05/05).

PM afirma, iha Ábitu di’ak hirak ne’e inan-aman sira maka tenke promove hahú kedas bainhira hari,i uma kain, tenke asume responsabilidade hodi fó ai-han ne’ebé nutritivu ba membru sira hotu iha família, fó atensaun liu-liu ba inan sira no ba kosok o’an sira ne’ebé foin moris.

“ Nutrisaun familiár ida ne’ebé di’ak promove redusaun risku ba moras ne’ebé hada’et, hodi hadi’a kondisaun sira ba kreximentu ida di’ak ba nivel fíziku no psikolójiku”, Nia relata

Tanba ho preokupasaun sira ne’e, PM Taur lori  VIII Governu hanoin hodi deside ona fó prioridade ba nutrisaun iha programa Governu nian, tuir kompromisu sira, hanesan Seguransa Ai-han nian ne’ebé asume husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no alina hamutuk ho Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) nian sira Kombate ba Hamlaha no ba Ki’ak, hirak ne’e mak reprezenta fatór prinsipál sira ba prevalénsia subnutrisaun nian iha sosiedade.

Nune’e mós preokupasaun sira ne’ebé enfrenta durante mandatu Prezidente da Repúblika iha tinan 2012, Taur Matan Ruak, prolonga to’o ohin loron, ho ninia lema atu Investe iha Nutrisaun ba saúde, edukasaun no produtividade ne’ebé di’ak ba ema.

Nia akresenta, Governu sei hari’i investimentu ida ne’ebe atu justifika ba iha estatitika internasionál no nasionál sira ne’ebé hatudu katak; ida husi ema na’in tolu sofre mál-nutrisaun ne’ebé afeta ba labarik Milhaun 667 ho idade tinan 5 mai kraik.

“ Sitausaun ne’e domina iha Timor-Leste ho 24.9% iha tinan 2018 ne’ebé mak ita hakarak atu hamenus ba taxa ida ho 0% iha tinan 2030; Milhaun 151 mak sofre Nanizmu (Stunting) no mál-nutrisaun krónika ne’ebé kauza husi falta nutriente sira, ne’ebé domina iha Timor-Leste atinje ba 47.1% iha tinan 2020”, tenik nia

Enkauntu PM Taur hakarak atu redus  ida ho 25.1% to’o 2030; Milhaun 51 maka sofre rakitizmu no isin eskelétiku infantíl, ne’ebé domina iha Timor-Leste atinje ba 8.6% iha tinan 2020 no ita hakarak redús ba taxa ida ho 3.0% to’o 2030; Milhaun 38 maka sofre nivel Obezidade Infantíl, ne’ebé domina iha Timor-Leste atinje ba 1.2% iha tinan 2020 no sei la ultrapasa liu taxa 1.5% iha 2030,”hakotu nia.Ana

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *