FEATUREDGeralIkus LiuNews

Francisco ho Inisiativa Kria Rasik Estátua Animal

Fahe Tutan
Naunil Media (Díli), Francisco Rui da Silva, hosi Munisipiu Baucau, ho kreatividade hodi hari’i rasik Estátua kualker animal hodi fa’an iha estrada ninin.

Tanba antes ne’e, Fransisco inklina an no hetan esperiensia iha arte moris durante tinan 2, hahú hosi tinan 2010-2012.

“Dadaun ne’e, apriende nafatin ha’u nia kreatividade ne’ebé maka iha, oinsá atu bele kria patung (Estátua) animal, patung ba ema. Entaun prosesu halo patung animal ne’e, depende ba kualker animal, maibé matérial ne’ebé ami uza hodi halo patung maka presija besi, sumente, rai-henek, rede, dos no agora dadaun ne’e ami iha patung lenuk, ninia prosesu durasaun semana 1”, dehan Francisco ba jornalista sira iha nia knaar fatin, Kaikoli, Kuarta (08/06). 
 

Nia hatutan, patung sira ne’e nia presu lahanesan maibé, depende ba animal ne’ebé maka kliente sira hakarak.

“Lenuk ne’e, ami faan tuir negósiu, ami sura tuir matérial ne’ebé maka ami lakon, depois nia presu ne’e maka $50.00 dolar, no kada animal ninia presu lahanesan”, esplika nia.

Nia hatutan, “Ami-nia produtu sira ne’e, ami faan iha dalan de’it, maibé iha mós langanang hodi sosa, kada vez loron ida ema bele hola 1 ou 2 nia folin $15 to’o 25 dolar, maibé karik kliente sira balun maka presija, ami bele ba to’o iha Munisipiu”.

Rui akresenta, kreatividade ne’ebé maka sira halo ne’e, tuir sira-nia interese rasik no sira-nia material rasik maka sira uza, entaun sira-nia atividade ne’e hala’o durante tinan 2 ona.

“Ami halo patung sira ne’e, tuir ami-nia interese rasik, desde covid-19 mosu iha Timor ne’e, ami iha planu ona hodi halo patung sira ne’e. No orsamentu ne’ebé maka ami uza ne’e, ami-nia orsamentu rasik”, tenik nia.

“Ami hamutuk nain 4, maka hala’o ami-nia atividade patung sira ne’e, maibé kliente sira mai, ko’alia ida ne’ebé entaun nia maka halo rasik. Entaun orsamentu sira ne’e, balun ami rai, hodi hola fali ba matérial sira, no balun ami uza ba sustenta ami-nia moris”, informa nia.

Nia akresenta, sira sei to’o iha arte moris hodi halo komunikasaun di’ak, atu nune’e sira-nia produto ne’e mós bele la’o ba oin.

“Ami sei to’o ba iha artemoris hodi ko’alia, atu nune’e sira mós bele rekoñese ami-nia produtu atu ami mós bele ba oin”, hakotu nia. Rit

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *