FEATUREDGeralIkus LiuNews

Rede Feto TL Aprezenta Defikuldade Dezafius Iha Sekretáriadu Ba PR

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Rede Feto Timor-Leste (TL) aprezenta difikuldade ka dezafius ne’ebé mak sekretáriadu Rede Feto hasoru hanesan fasilidade, rekursu finanseiru ne’ebé iha funsionamentu lor-loron nian ba Prezidente Repúblika (PR).

Kestaun ne’e hato’o husi Prezidente Rede Feto TL Zelia Fernandes ba Jornalista sira hafoin ho ekipa remata enkontru ho Xefe Estadu José Manuel Ramos Horta iha palásiu Prezidensiál Nicolao Lobato Bairru Pite, Kuarta (06/07).

“Ami aprezenta mós kona-ba difikuldade ka dezafius ne’ebé mak sekretáriadu Rede Feto Timor-Leste hasoru intermus difikuldade oioin hanesan fasilidade, rekursu ka finanseiru ne’ebé Rede Feto hasoru iha funsionamentu lor-loron nian hodi suporta pilar haat importante ne’ebé mak Rede Feto iha,” dehan Prezidente Rede Feto TL.

Prezidente Rede Feto ne’e hatutan pilar importante sira ne’ebé durante ne’e Rede Feto Timor-Leste halo mak hanesan halo advokasia ba assuntu importante ne’ebé mak feto no labarik sira hasoru, halo kapasitasaun ba membru sira, enpoderamentu ba feto sira, no hametin rede servicu no mós monitorizasaun ba lei no enkuadramentu legais nasionál no internasionál sira ne’ebé mak la’o dadauk iha rai laran, nune’e bele atinze metas Igualidade jéneru iha TL.

“Ita haree katak bainhira ita hakarak atu atinze metas Igualidade jéneru ninian ita presiza reforsa mós assuntu ekonómia atu nune’e feto bele forte iha area ida ne’e,” katak Prezidente Rede Feto

Zelia Fernandes hateten desde estabelese Rede Feto iha 2000 no mai kedas ona ho kongresu nasionál feto Timor-Leste no RFTL halo advokasia mak oinsá feto bele partisipa aktivu no efetivu iha dezenvolvimentu Nasionál tanba haree iha aspetu polítiku, Progresu lubuk ida antes partisipasaun feto iha polítika lei enkuadramentu legais sira ne’ebé mak rede feto sempre ejize para atu konsidera partisipasaun feto sira nian ne’ebé la’o di’ak tebes.

Tanba esforsu ida husi Rede Feto TL hamutuk ho nia membru sira no Parseiru sira hotu konsege iha lei kontra violensia domestika hanoin ida ne’e Progresu sira ne’ebé mak iha no mós númeru partisipasaun feto nian ne’ebé haree hahú la’o no too ohin loron konsege atinze kuota 30% no liu tan ona agora 40%.

“Ita mós progresu ba iha enkuadramentu internasionál sira seluk ne’ebé mak ita hahú halo mak ita partisipa kontinua lidera relatoriu sombra ba CEDAW nian ita mós akompaña no sai mós parte ida husi planu asaun nasionál ba 1325, planu asaun nasionál ba iha Gender balanse depois ita mós envolve iha deklarasaun Maubessi ne’ebé mak iha Maubessi-1 no Maubessi-2 kontinua la’o,” katak Zelia Fernandes

Nia dehan foin lalais Rede Feto Timor-Leste finaliza relatoriu monitorizasaun ba iha deklarasaun Maubessi no haree barak liu kona-ba feto iha area rural entaun Rede Feto akompaña saida mak sai komprimisiu no implementa husi guvernante sira ka agensia oioin ba iha komprimisiu Maubessi ne’ebé mak halo ona.

Nune’e mós progresu signifikante ida husi Rede Feto Timor-Leste ne’ebé prosesu tomak ne’e hahú husi 2000 ate 2022 mak Rede Feto konsege halo advokasia oi-oin hodi bele hetan pozisaun feto nian iha lideransa no foti desizaun.*Jos

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *