FEATUREDGeralIkus LiuNews

ONG La’o Hamutuk Konsidera Proposta OJE 2023 Ignora Realidade Situasaun Finansas Estadu 

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Organizasaun Naun Governamental (ONG) La’o Hamutuk konsidera proposta orsamentu jerál estadu (OJE), 2023 ignora realidade situasaun finansas estadu.

Tuir peskizador asuntu agrikultura, rai no ekonómia ONG La’o Hamutuk Mariano Ferreira katak, horseik loron 18 fulan Outubro 2022, ONG La’o Hamutuk hato’o submisaun ida ba deputado no deputada sira iha Parlamentu Nasionál kona-bá proposta lei OJE ba tinan 2023.

Nune’e ho submisaun ida ne’e, La’o Hamutuk hakarak atu kontribui ba avaliasaun no diskusaun kona-bá OJE 2023 hodi bele realiza orsamentu ne’ebé sustentável no haktuir nesesidade povu nian.

“Iha submisaun ba PN, La’o Hamutuk nota katak agora daudaun Timor-Leste depende de’it ona ba investimentu Fundu Petrolíferu iha merkadu finanseiru internasionál, ne’ebé ita kuaze sofre ka lakon ona biliaun $2 resin iha tinan ne’e”, dehan nia ba jornalista iha nia komunikadu imprensa iha edifisiu La’o Hamutuk Bebora, Kuarta (19/10).

Infelizmente, livru OJE falta atu deskreve ho loos risku sira, no senáriu sira kona ba Fundu Petrolíferu kontinua asume retornu 4.1% ba futuru no falta atu konsidera posibilidade ba retornu investimentu negativu ka ki’ik ba futuru. Nia hsteten, Maske iha tinan barak nia laran, Fundu Petrolíferu finansia programa no atividade estadu durante ne’e, maibé infelizmente ita la konsege kaer oportunidade atu harii sistema ekonómiku ida ne’ebé produtivu, sustentável no diversifikadu. Enkuantu, Governu kontinua mehi katak reseita indústria mina no gas sei ajuda nasaun ne’e nian ekonomia ba tempu naruk hodi ignora dezenvolve setór produtivu no sustentável.

Ho nune’e, La’o Hamutuk nia submisaun husu Deputadu/a atu rekoñese katak setór petróleu ho hanoin katak setór ida ne’e se la resolve problema sira ne’ebé ita hasoru hela no sei falta atu lori benefísiu ba povu.

“Hanesan sosiedade sivíl, triste tebes katak la hetan oportunidade atu fó testemuña iha audiénsia ne’ebé Komisaun C PN realiza. Ami hanoin katak prosesu orsamentál sai forte liu ho partisipasaun husi sosiedade sivíl, no enkoraja atu PN bele hadi’ak liu tan espasu ba ami no públiku hodi fornese analiza no hariku liu tan idea antes debate ho Governu”, Tenki nia.

 La’o Hamutuk mós sujere katak Ministériu Finansas presiza klarifika orsamentu FCLN, no tenke konsidera FCLN re-apropria hosi 2022 ba OJE 2023 atu la halo konfuzaun ba públiku.

Enkuantu La’o Hamutuk nota katak alokasaun ba setór sira ne’ebé liga diretamente ba dezenvolvimentu rekursu umanu (edukasaun, saúde, bee mós no agrikultura) hetan de’it 16% husi OJE tomak. Nune’e ami enkoraja Deputadu/a sira atu diskute ho kle’an ho Governu durante debate orsamentu.  LTS

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *