FEATUREDIkus LiuNewsPolitika

Deputada Cidália : Governu Tenki Tau Matan ba Feto Faluk no Oan Ki’ak Sira iha Bibileo Viqueque

Fahe Tutan

Naunil Media (Viqueque), Bankada FRETILIN, Deputada Cidália Mesquita Ximenes, hateten Governu kosntitusionál da-ualu, liu husi Ministériu Asuntu Veteranus (MAV) no Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) tenki fó atensaun espesiál ba família vítima Masakre Kraras, suku Bibileo, Postu Adimisnistrativu Viqueque Villa, Munisiípiu Viqueque, tanba dadaun ne’e feto faluk no oan ki’ak sira nian moris iha sitausaun susar eh ki’ak.

Preokupasaun ne’e Deputada Quinta lejislatura 2018-2023, Cidália Mesquita Ximenes, ba Naunil Media, hafoin hala’o asaun karitativa ba família vítima Masakre Kraras, hodi selebra ba aniversáriu FALINTIL tinan ne’e (20 Agostu), iha suku Bibileo, Postu Adimisnistrativu Viqueque Villa, Munisípiu Viqueque, Segunda (10/08).

“Governu liu-liu Ministériu Asuntu Veteranus no Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, tenki tau matan  ba feto faluk  no oan ki’ak, tanba ita haree sira nian komdisaun, sira infrenta problema oi-oin”, Bankada FRETILIN, Deputada Cidália Mesquita Ximenes.

Tuir reprezentante povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasionál (PN), Deputada Cidália Mesquita Ximenes, suku Bibileo oan sira barak mak fakar raan iha momentu ne’eba (Masakre Kraras) fó an mate ba independensia Timor-Leste, tanba ne’e merese no sidadaun Timor oan hotu-hotu tenki rekuiñese luta ida ne’e.   

“Ita-nian maluk husi Bibileo barak mak mate hodi sakrifika án ba rai ida ne’e, tanba ne’e FALINTIL-Fosra Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ho inisiativa kari ai-funan iha Kruz Bo’ot”, akresenta Deputada Cidália Mesquita Ximenes.  

Espoza husi Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Majór Jenerál Lere Anan Timur, Cidália Mesquita Ximenes, sente triste, tanba dezede Timor-Leste hamriik nu’udar nasaun ida soberanu, nia akompaña situasaun moris feto faluk no ki’ak, to’o agora nafatin moris iha situasaun susar.

“Nu’udar reprezentante povu husi bankada Partidiu FRETILIN, ha’u sente triste, uluk kedas ha’u akompaña situasaun iha Kraras, situasaun kuaze iha fatin hotu, maibé situasaun iha Kraras ne’e oin seluk. Ha’u haree oan ki’ak feto faluk triste ba lala’ok funu ne’e, maibe sra nian halerik seidauk atensaun máximu husi Governu”, tenik Deputada Cidália Mesquita Ximenes.

Ikus-liu, Deputada ne’e, dehan independensia Timor-Leste la’ós munu husi lalehan no la’ós ema mak oferese, maibé hetan ukun án , tanba sakrifísiu husi asuwain FALINTIL sira.

Masakre Kraras mak masakre ida ne’ebé komete husi militár Indonézia no membru hansip balun hodi oho ema (liu-liu mane) liu na’in 200, iha fulan Agustu 1983 iha Kraras, Munisipiu Viqueque, ho eventu ne’e rejiaun Kraras daudaun koñesidu ho naran ‘Sidade Faluk’.

Iha 16 Setembru 1983, soldadu Indonézia no membru hansip sira foti ema ho idade entre 18 no 55 husi hirak ne’ebé uluk hela iha Kraras no lori ba kuak ida iha suku Caraubalu no oho sira hotu.

Iha 17 Setembru 1983, militár indonézia sira hetan tan ema restu hirak ne’ebé uluk hela iha Kraras ne’ebe balun halai ba subar iha Buikarin. Militár Indonézia sira foti liu-liu mane sira ba Tahubein no oho sira hotu, oho hamutuk ema na’in 141. Vit

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *