FEATUREDIkus LiuNewsPolitika

PR Lú Olo : PN Mak Fó Lejitimidade no Sustentabilidade ba Formasaun Governu

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli), Tersa (15/09) ne’e, liu husi mensajen abertura Sesaun datoluk lejislativa hosi kintu (V) lejislatura Parlamentu Nasionál (PN), Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’, hateten Parlamentu Nasionál rasik mak fó lejitimidade no sustentabilidade ba formasaun Governu.

Tuir Xefe Estadu Timor-Leste, Francisco Guterres ‘Lú Olo’, maioria iha Parlamentu Nasionál bele harii molok no hafoin eleisaun no bele mosu mós iha momentu ne’ebé de’it durante periódu lejislatura.

“Ita tenke konxiente, katak hafoin Governu ida harii, tuir Konstituisaun RDTL haruka, nia iha autonomia polítika hodi hala’o ninia kna’ar, nu’udar Órgaun Ezekutivu. Bainhira maioria parlamentár ida muda, ida ne’e la determina katak Governu tenke monu ka tenke harii kedas Governu foun ida. La determina ida-ne’e tanba prosesu hamonu Governu tenke la’o tuir rekizitu no sirkunstánsia tama iha artigu 112, hosi Konstituisaun Repúblika. Artigu ne’e hatete katak Governu monu bainhira Parlamentu Nasionál la aprova votu konfiansa ka bainhira aprova mosaun sensura,” hateten iha ninian mensajen Prezidente Repúblika, iha Uma Fukun Parlamentu Nasionál.

Eis-gerilleiru no atua aman Nasaun Timor-Leste, Lú Olo, esplika Konstituisaun fó protesaun ba Governu nia autonomia polítika relativa hodi defini kauza no oinsá demisaun bele akontese. Kauza no oinsá demisaun Governu bele akontese tenke liu prosesu verifikasaun atu nune’e Prezidente Repúblika bele foti desizaun relasiona ho demisaun Governu tuir artigu 112, númeru 2 Konstituisaun RDTL. Artigu ne’e hateten katak Prezidente Repúblika sei demite Primeiru Ministru bainhira tuir kazu sira ne’ebé fó-sai iha numéru uluk no bainhira hatudu katak tenke kaer metin instituisaun demokrátiku sira-nia lala’ok, bainhira rona tiha Konsellu Estadu.

Dada hikas fali Proposta Orsamentu Jerál ba tinan-2020 no rejeisaun ba proposta daruak iha 17 janeiru 2020, tuir Prezidente Repúblika, maske lala’ok polítiku rua ne’e relevante tebes, maibé la implika ba demisaun Governu ka disolusaun Parlamentu Nasionál. Ba opiniaun sira ne’ebé mosu katak rejeisaun ba Orsamentu Jerál Estadu sai hanesan razaun ba Prezidente Repúblika atu dissolve Parlamentu Nasionál.

“Ha’u hakarak haklaken katak faktu ne’e de’it la obriga Prezidente Repúblika atu disolve Parlamentu Nasionál. Ita haree momoos katak faktu ida-ne’e la hamosu krize institusionál grave tanba VIII Governu hala’o nafatin ninia knaar hanesan baibain. Aleinde ne’e, Konstituisaun fó dalan ba Governu atu hatama fali proposta lei Orsamentu Jerál Estadu foun ida durante sesaun lejizlativa hanesan, biar proposta ida uluk la pasa. Importante fó-hanoin mós katak Parlamentu Nasionál hala’o nafatin ninia knaar baibain tuir Konstitusaun”, Prezidente Repúblika akresenta.

Hafoin rejeisaun Orsamentu Jerál Estadu, Prezidente Repúblika promove diálogu atu hakotu krize polítika

Governu sei iha oportunidade atu hatama proposta Orsamentu Jerál Estadu 2020 ba Parlamentu Nasionál hodi troka rejime duodésimu ne’ebé vigora dadaun. Prezidente Repúblika hein atu Orsamentu tama iha vigor tuir lei haruka, atu nune’e jestaun ba fulan tolu oinmai tinan ida ne’e bele la’o hanesan bainbain.

Persepsaun no pozisaun polítiku-partidária sira ne’ebé fo-sai hafoin Orsamentu Jerál Estadu 2020 xumba iha Parlamentu Nasionál, Prezidente Repúblika promove diálogu hodi hakotu krize polítika. Diálogu hala’o ho entidade oinoin hodi buka solusaun ba governasaun, ne’ebé bele assegura estabilidade no estrutura governu ida ne’ebé kompletu.

Oitavu Governu Konstitusionál hala’o nafatin nia knaar tuir Konstituisaun Repúblika no haree ba necessidade atu assegura governasaun ida ne’ebé efetivu, liuliu tanba emerjénsia hosi pandemia COVID-19, Prezidente Repúblika nia opsaun ida de’it ma ho valór konstitusionál fó dalan ba VIII Governu Konstitusional no Primeiru Ministru atu hatutan nafatin sira-nia knaar.

Desizaun politika ne’e foti bazeia ba sirkuntánsia hotu-hotu ne’ebé haleu desizaun ne’e no parte husi atributu ne’ebé Prezidente Repúblika teneks asegura, tuir artigu 74 Konstituisaun Repúblika nian.

Maioria parlamentar foun ida harii husi PLP, KHUNTO no FRETILIN ne’ebé garante continuidade no fó legitimidade ba VIII Governu Konstitusional. Prezidente Repúblika hein katak estabilidade VIII Governu Konstitusional sei mantein nafatin to’o nia mandatu remata iha tinan-2023.*/Tri

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *