GeralOpiniaun

Corona Virus Deseas Inimigu Invisibel Popular, “Alias Covid-19”

Fahe Tutan

Etimolojikamente liafuan corona mai husi dalen latin; nakfilak ba portugués katak coroa; no virus/”kutun”, ne’ebé deskobre primeiru iha sidade wuhan provínsia Hubei, Sentru xína forma kabuar hanesa “Coroa”.
Tamba ne’e maka ema hanaran virus ne’e naran corona, habadak katat; COVID-19, no númeru “19′ ne’e signifika katak virus/moras ne’e iha tinan 2019.

Virus kontasioja ne’e mos kauza ona infeksaun ba ema miliaun 18 resin, no ema ne’ebé halakon viajen iha mundu ou mate tamba virus ne’e liuhusi 720.000.
Tamba ne’e maka mundialmente iha loron 11 fulan marsu 2020 Organizasaun Mundial Saúde (OMS) deklara virus ne’e hanesan pandemia global. Hodi hafanu mundu nia-atensaun ba medidas prevensaun.

COVID-19 konfirmadu dahuluk iha Timor-Leste iha loron 21 fulan Marsu 2020, maibé estadu Timor-Leste (TL) foti medidas rápidu atu hapara propagasaun COVID-19 liu husi implementasaun estadu emerjensía hodi nune’e koresponde ba kalaminidade públika iha situasaun real ne’ebé Timor-Leste infrenta.

Maibé loron hirak liu-ba autoridade kompetente detekta sidaudaun Timoroan sira ne’ebé ilegalmente maihusi nasaun indonesía ne’ebé kontaminadu ho sintomas COVID-19 hodi hadae’t /transmisaun lokal iha munisipiu tolu ne’ebé lokaliza iha fornteria entre Timor-Leste ho Indonesia, aumesmu tempu Dili no munisipiu seluk, iha situasaun transmisaun lokal ne’e la rejista ema mate tamba COVID-19.

Maibé rejista ona kazu pozitivu liuhusi 109 (Relatoriu loron 19/3/2021), maibé governu Timor-Leste liu husi Konsellu Ministru implementa ona resolusaun serka sanitaria, hodi prevene no satan ba transmisaun komunitaria iha territoriu laran. Tamba perigu ba vida humana.

Infelismente Timor-Leste mos iha situasaun ameasadu ba transmisaun komunitariu se-bainhira komunidade laiha maturidade hodi obedese ba protokolu OMS, ministeriu saúde, regulamentu sira ne’ebé estabelese; mak ita sei sai falensia ho rekursu real ne’ebé ita iha, tamba virus, ne’e agora dau-daun namkari ona iha nasaun hamutuk 223 tuir relatoriu WHO, 16 marsu 2021, 09:10 inklui Timor-Leste.

Mundu ohin loron, partikularmente Timor-Leste metade populasaun kontaminadu ho infodemia mesmu ke COVID-19 ne’e halakon ona ema wain nia vida.
Situasaun ida ne’e sai dilematiku no mosu persepsaun oi-oin iha publiku konaba prejensa COVID-19 iha Timor-Leste.

Maibé atu prevene transmisaun virus ne’e laos ema ida ka instítuisaun ida nia responsabilidade, ne’e responsabilidade komun, tamba saúde importante nune’e hodi garantia moris saudavel iha sosiedade nia laran. Esforsu tomak governu no autoridade kompetente nian, hodi halo prevensaun duke kura.

Estadu iha dever moral hodi halao servisu ba garantia saúde hanesan haktuir iha konstituisaun RDTL artigu 57 ne’ebé koalia konaba saúde, liña 1 hateten katak “Estadu hatene katak ema hotu iha direitu ba saúde, asisténsia médika sanitária, no mós devér atu defende no promove direitu ne’e”.

Nune’e maka ekipa husi ministeriu saúde, pesoal saúde sira kumpri dever hodi halao prevensaun iha ita nia-nasaun, tamba virus ne’e iha forsa hodi hakotu peregrinasaun ema nian, se baihira laiha seriedade hodi kombate ka halo prevensaun.

Naturalmente ema hotu iha direitu ba moris, ne’e direitu natural; hanesan haktuir mos iha deklarasaun universal direitus umanus (DUDU) artigu 3 ne’ebé hateten katak ; ema hotu-hotu iha direitu ba moris, ba liberdade no seguransa ba nia an-rasik.
Mesmu moris ne’e direitu natural; maibé ita mos iha direitu hodi halo auto seguransa ba kualker amesa ne’ebé afeita ba ita nia isin lolon, ka hamate ita nia vida.

Tamba ne’e maturidade individu ba prevensaun covid-19 ne’e hola parte iha konsiensa ba auto seguransa. Hanesan matenek nain ida naran “Jim Rohn Hateten katak; “Jaga tubuhmu, itulah satu-satunya tempat yang kamu miliki untuk hidup”.

Tamba ne’e hadomi ba ita nia isin lo-lon, moris ne’e dala ida de’it wainhira mate ne’e la moris tan ona. Aproveita serka sanitaria ne’e hodi moris komunitaria (vivensai comunitaria) ho familia uma laran; ne’e hanesan kontribui ba kombate COVID-19 iha ita nia nasaun.

Maibé hanesan sidadaun Timoroan nesesariu tebes luta hasoru inimigu invisibel ne’e presija forsa konjunta liu husi koperasaun,kolaborasaun di’ak ho autoridadde kompetente, liu-liu governante sira nia apoiu moral, nesesidade bazika, nune komunidade kumpri regras hodi labele instala virus ne’e ba transmisaun komunitaria Iha Timor-Leste.

Ikus liu keta haluha uza maskra wainhira sai, no evita halibur malu, fase liman bei-beik, mantein distansiamentu fisiku, no keta haluha reja.
“hadomi Timor-Leste,mai ita luta kontra COVID-19”

Hakerek Nain : Nelson Martins De Deus
Estudante Universidade Nacional Timor Lorosa’e, (UNTL) Faculdade Siénsia sosial, (FCS), Departamentu, Administrasaun publika. (Ap) Nú kontaktu :75320546 gmail :nelsonmdedeus@gmail.com

Referensia :

  1. Konstiuisaun RDTL.
  2. Relatoriu impaktu covid-19 no estadu emerjensia ba feto vulneralbel iha areia rural.
  3. https:mudadireitoshumanospt.files.wordpress.com/2014/03/a-declarac3a7c3a3o-universal-dos-direitos-humanos-manual-para-timor-leste.pdf.
  4. http://timorleste.gov.tl/?p=23718&lang=tp&n=
  5. https://www.bola.com/ragam/read/4276198/40-kata-kata-bijak-pentingnya-menjaga-kesehatan-bisa-jadi-kunci-kebahagiaan.
  6. https://hridiomas.com.br/origem-da-palavra-coro
  7. .https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019?gclid=Cj0KCQjwrsGCBhD1ARIsALILBYqvHgu4FAmFCfJpmV3YqNQ7B5v9ubgIi0Eu09weXo1MU2jd-NsIeI0aAqP3EALw_wcB

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *