FEATUREDGeralIkus LiuNews

Votu Ida Hetan 4 Dólar, Hariku Ema Ida Rua, Dezemvolvimentu Kontinua Hakdasak

Fahe Tutan

Naunil Media (Díli),Governu kria lei ba eleisaun prezidensiál hodi fó subsídiu ba kandidatura ne’ebé konkore iha eleisaun prezidensiál, votu ida hetan dollar 4, husi kandidatu 16 ne’ebé konkere iha elisaun Prezidensiál sei hetan vantagen wainhira hetan apoiantes barak.

Governu konsidera osan ne’e hanesan subsidiu ba kandidatu sira, maibé liga ba infranstutura iha base nebe sei hakdasak, karik Governu iha planu ne’ebé diak osan hirak ne’e sei bele utiliza ba dezemvolve infrastrutura, liu liu iha área edukasaun, estrdada, saúde no seluk tan.

Desizaun subsidiu ne’e, mosu kritika husi entidade balun hanesan Estudante Universidade Nasionál Timor-Loro sa’e, Fakuldade Siénsia Sosiais, Departamentu Siénsia Polítika Tiago Madeira Carvalho ne’ebé hateten, governu fó subsídiu kandidatu sira votu ida hetan dollar 4 USD,ne’e hatuur ona iha lei eleitorál nian.

Nia afirma,ne’ebé mak parlamentu nasionál aprova ona, maibé tanba sa maka la tau prerioridade ba infrantutura, tanba subsidiu ne’e habokur deit ema balun.

“Ha’u nia haree, ne’e la’ós perspetiva akadémiku de’it, maibé ne’e lei eleitorál mak hatuur ona, ka lei eleitorál fó dalan ba eleitór sira ne’ebé maka fó sira nia konfiansa ba iha kandidatu Prezidente Repúblika períodu 2022-2027, enkuantu kandidatu prezidente repúblika ida, manan ka la manan”, dehan Tiago Madeira Carvalho ba jornalista sira iha kampus UNTL, tersa, (26/06).

Maibé nia hetan votu 5000 ou 6000 kalkula dollar 4 USD, ne’e hetan ona osan hira, nusa osan bo’ot hanesan ne’e investe deit ba setór infraestrutura ne’ebé mak oras ne’e la’o hakdasak hela ne’e, duke investe ba polítika  hodi habokur de’it ema ida rua”,  katak nia.        

“Nasaun sira iha Europa ne’ebá ita akompaña, sira ne’ebá adopta sistema demokrásia, maibé la hanesan ho ita nian, ita nian demokrasia, maibé fó liberdade, entaun ema hotu-hotu iha direitu hodi kandidatu-an ba prezidente repúblika”, nia kompara.

Iha fatin hanesan, Sandra da Costa Lay konsidera subsidiu 4 dolar ne’e fó oportunidade ba sidadaun sira ne’ebé iha kapasidade bele ba kandidatu-an ba Prezidente Repúblika períodu 2022 to’o 2027.

Pesoál ha’u nia perspetiva kona-ba subsídiu dollar 4 USD votu ida, ha’u sente parte ida, governu fó oportunidade ba sidadaun sira ne’ebé iha kapasidade bele ba kandidatu sira nia-an atu bele mai kompete iha eleisaun Prezidente Repúblika períodu 2022 to’o 2027.

Tanba sá ha’u dehan hanesan ne’e, tanba dala-barak kandidatura sira fiar sira nia apoiante ka sira nia militante no sira mós iha osan atu investe ba iha atividade kampaña ninian. Tanba sira fiar katak governu sei reembolsa fali sira nia osan liu fali ida ne’ebé mak sira gastu,  nia haktuir.

Tuir loos osan ne’ebé iha karik investe ba setór edukasaun, saúde ou fó ba komunidade sira ne’ebé mak sei halerik hela ba hela fatin no hahán ne’e, maibé ba fó fali ba ema sira ne’ebé mak hakarak ba kandidatu-an ba prezidente, se kandidatu mak nia manan, nia mak sei moris di’ak, povu kontinua terus nafatin.

Alende ne’e, Juliana Mira da Piedade hateten,  hanesan povu sente triste ho subsídiu ne’ebé maka governu fó ba kandidatura sira votu ida sei hetan dollar 4 USD. 

“Nu’udar povu baibain, kuandu rona kona-ba subsídiu ne’ebé governu atu fó ba kandidatu kada votu ida dollar 4 USD.

“ ha’u triste tebe-tebes, ami povu ki’ik sira servisu maka hetan dollar 4 USD ne’e, balu la hetan liu, Sa tan kandidatu na’in-16 ne’e maka hetan hotu votu, governu aloka ona osan hira mak ba ida ne’e”, nia lamenta.

Maibé governu la hanoin, ema ne’ebé maka hakarak kandidatu-an ne’e, osan iha maka ba kandidatu ninia-an ba ne’e, se osan laiha nia labele ba.

Osan iha maka ida idak prepara sira nia atributu kampaña, aluga karreta no buat seluk tan ba kampaña nian ne’e.

“Ami nu’udar povu ki’ik sujere de’it, se governu osan iha tau fali ba halo buat seluk, estrada sei aat, povu balu seidauk asesu eletrisidade, bee moos, saúde no edukasaun, maibé la hanoin fó nafatin ba ema sira ne’ebé mak riku tiha ona, fó tan halo riku liu tan”, nia ko’alia.

Nune’e mós Bruno Soares Saldanha nu’udar tipu defisiénsia fíziku dehan, nusa maka governu la tau atensaun harii hospital inkluzivu no edukasaun inkluzivu ba defisiénsia sira, osan dollar 4 USD hodi selu fali votu ne’ebé maka povu sira ba fó ne’e hodi hariku kandidatu sira.

“Ha’u hakarak sujere de’it katak, nusa maka governu la tau prioridade ba povu Timor- Leste ne’ebé maka sei moris kiak hela de’it, nusa maka la harii ospitál inkluzivu no edukasaun inkluzivu ba ema ho defisiénsia mós bele asesu ba, la’ós fó ba ema ida rua de’it hodi hariku-an”, nia tenik.

Povu barak iha area rurais sei moris kiak no mukit, dala-ruma han hemu mós sei araska hela, tanba sa osan ne’e la sirkula deit ba buat nebe importante.

Rozalia Teresa Pereira hatete, kandidatu sira ne’ebé maka hetan osan hosi votante sira kada votu hetan dollar 4 USD, ne’e hamahar deit kandidatu sira nia bolsu laran. 

“Ba kandidatura sira ne’ebé maka hetan osan husi kada votu ne’e, tuir ha’u nia haree tinan lima-lima osan ne’ebé maka fó ba kandidatu sira ne’e, maibé laiha dezenvolvimentu ruma hosi osan ne’ebé maka sira hetan ne’e”, nia haktuir.

Nune mos,Celestino Gusmão Pereira husi Organizasaun Noun Governamentál (ONG), La’o Hamutuk hatete, Timor Leste iha hela problema kroniku uitoan kona-ba bee, saneamentu, edukasaun, saúde no agrikultura ne’ebé maka sai problema.

“Klaru katak, orsamentu ne’e iha signifikante, hanesan ita boot sira hatene, ita nia rain iha problema kronikus uitoan kona-ba bee saniamentu, edukasaun, saude no agrikultura ne’ebé maka to’o ohin loron seidauk  rezolve”, nia ko’alia.

NGO Lao Hamutuk relata buat sira ne’e hotu soke prosesamentu demokratika iha Timor-Leste, maibé prioridade primeiru sei diskuti liuhosi tempu ba tempu hodi bele hare asuntu ida ne’e.

Maibé kandidatu sira presiza vizaun ne’ebé ba tempu naruk atu harii Timor-Leste ninia dezenvolvimentu ida ne’ebe sustentavel liu.

“Prezidente Repúblika kontribui atu Timor-Leste hetan dalan ne’ebé seguru liu atu dezenvolve ita nia rain”, nia esplika.

Klaru kata Prezidente Repúblika la’ós kargu ezekutivu, maibé nia iha kompeténsia lobuk ne’ebé bele halo liu-liu relasaun ho orsamentu jerál estadu no lei sira prezidente autoridade atu halo komunikasaun.

Kuandu nia mós iha autoridade atu veta kuandu nia konsidera katak proposta orsamental sira la benefisia ba povu, entaun nia iha espasu natoon atu diskute ho governu atu negósia atividade sira ne’e.

Valor subsídiu ne’e polítika governu nian ne’ebe kontribui ba kadidatu sira bele la’o ho di’ak, soke kandidatu sira uza orsamentu ne’e halo nusa, ne’e Komisaun Nasionál Eleisoens (CNE) mak iha kompeténsia.

Atu halo fiskalizasaun no mós haree sira nia kontabilidade uza duni ka lae no uza oinsá, CNE maka iha autoridade no mós parlametu nasaionál ne’ebé aprova sira iha aktividade hodi halo fiskalizasaun.

La’o Hamutuk hanoin katak prosesu demokrasia importante, la’ós tenke fó osan, maibé karik governu iha osan atu apoiu sira, ema la kandidatu-an bazeia ba osan laiha, maibé sira iha vizaun balu ne’ebé atu lori Timor ba mundu.

“Tanba ne’e kona-ba osan, ne’e CNE mak iha autoridade, ami nia esperansa katak, orsamentus sira ne’e ajuda kandidatu sira bele halo servisu di’ak liu”, nia tenik.

Kadidatu sira la’ós objetivu atu manan de’it, maibé kadidatu sira bele uza palku polítika ne’ebé iha atu lori asuntu importante ne’e atu kondus Timor-Leste ninia destinu iha futuru.

Kadidatu sira bele lori asuntu sira ne’ebé  Timor-Leste haluha kona-ba produsaun iha rai laran, kona-ba importasaun, kona-ba konseitu dezenvolvimentu, problema hanesan mal nutrisaun, probreza no dezenpregu.

Buat sira ne’e hotu konseitu jeral PR bele kadidatu PR bele lori sai husi palku polítiku, agora ne’e mai atu sira bele hetan ideias barak liu tan hosi públiku no públiku bele ajuda ou estimula opiniaun públiku.

“Iha aspetu seguransa no defeza ida ne’ebé metin no mós ita bele ikudra ita nia-an ba iha reziaun no global oinsá lori asuntu importante sira hanesan ne’e ba halo diskusaun iha palku polítiku duke diskuti koba-ba funu ka la funu, kona-ba sé maka matenek, se maka lae no se mak korupsaun”, subliña.

Maibé buat ne’ebe mak liu ne’e liu ona, agora ne’e atu haree oinsá bele kontribui TL bele hetan dalan ida ne’ebé seguru liu hodi atiji dezenvolvimentu sustentavel.

Entretantu Fundadór Universidade João Saldanha University hatete, Subsídiu ne’ebé maka governu atu fó ba kandidatu sira votu ida dollar 4 USD, tanba lei eleitorál anterior nian hatete tiha ona. 

“Ha’u hanoin orsamentu subsídiu ne’ebé maka governu atu fó ba kandidatu sira bazeia ba lei anterior, ho objetivu atu hili ita nia na’i ulun Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.

Tanba ne’e,importante mak ita tenke hetan kandidatu ne’ebé kualidade no lori unidade nasionál, garantia soberanu estadu no sai aman ba nasaun, ne’ebé subsídiu ne’e la sai kestaun”, nia informa.

Nia akresenta tanba ne’e, tinan lima-lima iha eleisaun Prezidensiál dala ida hodi hili prezidente foun, no mós kuandu hala’o eleisaun prezidensiál tenke iha kustu no ba eleisaun parlamentár mós hanesan, alokasaun orsamentu hira-hira ne’e, la’ós atu sai fali kestaun, maibé ne’e hanesan kustu ida nasaun tenke asegura hodi hetan lider ne’ebé di’ak tuir povu nia referénsia no tuir povu nia hakarak.

Orsamentu ne’ebé aloka ne’e hanesan buat ida karik reembolsa fila fali kustu ne’e durante ne’e kandidatu sira hasai iha atividade kampaña nian ne’e.

“Tanba ne’e hanesan asisténsia lojístika ba ita nia kandidatu sira no ida ne’e la’ós Timor-Leste de’it maka halo hanesan ne’e, maibé nasaun demokrátika hotu-hotu iha maneira atu halo nusa apoiu nia kandidatu sira ne’ebé iha kapasidade no serve ukun nasaun”, nia subliña.

Sikun seluk hanesan,kandidatu Prezidente Repúblika (PR), períodu 2022-2027, Virgílio da Silva Guterres “Lamukan” dehan, kona-bá subsídiu ne’ebé estadu fó ba kada kandidatu sira ne’e tuir lei ne’ebé maka iha ona  no hanesan kandidatu ida pasti estadu mós  ekivalénsia ba votu ne’ebé maka hetan iha eleisaun.

“Subsídiu  fó ba kandidatu ne’e lei iha ona, ne’ebé estadu kontinua selu ida ne’e, pasti ha’u mós kandidatu PR ida, ema mós ekivalénsia ba votu ne’ebé ha’u hetan iha eleisaun ne’ebé mai no estadu sei selu.  Osan subsídiu ida ne’e ha’u sei la tau iha ha’u nia bolsu atu lori ba iha uma, osan ne’e atu halo ssaida?.

“Ha’u nia ekipa susesu no voluntáriu sira maka hatene, osan atu tau iha ne’e no fó ba ema ruma, ne’e ha’u nia ekipa susesu sira maka sei deside, no ha’u sei la deside”, nia subliña.

Kandidatu PR ne’e konsidera, subsídiu ne’e ladi’ak, tanba la eduka, ema nia direitu ne’e, la’ós selu ho osan, ema nia diretu, se ekivalénsia ho osan, povu Timor nia direitu ne’e uluk Indonézia mai fakar osan hodi halo dezenvolvimentu iha Timor ne’e loos ona, la presiza fo-an ba mate no luta hodi ukun rasik-an.

“Iha artigu 75 ne’e hateten ha’u elejivel, atu kandidata-an ba Prezidente Repúblika, ha’u nia tinan liu 35, ha’u sidadaun original Timor-Leste nian, depois ha’u prenxe kritériu, tanba iha proponente 5000 ne’ebé apoiu ha’u, ne’ebé sidadaun nia diretu ne’e ita labele ekivale ba osan”, nia esplika.

Kandidatu PR haktuir, razaun simplesmente polítiku kandidata-an ba prezidente, ne’e la’ós espasu atu buka riku no la’ós espasu atu koko sorte, maibé ne’e ezersisiu direitu hanesan sidadaun ida, atu asume responsabilidade ne’e mak hetan fiar hosi eleitór.

“Entaun ha’u kandidatu-an ne’e la hanoin atu ezije ba estadu atu selu ha’u, bainhira ha’u hetan votu. Se ha’u hetan ka la hetan votu, ha’u hetan di’ak ou  la hetan, tanba ha’u laiha kapasidade  atu konkista votu elitores sira nian. Ne’ebé lakon ona ne’e lakoi estadu atu selu fila fali ha’u”, nia hateten.

Entaun prontu lakon ona ne’e lakohi atu estadu selu fila fali ida ne’e, kuandu estadu selu fila fali ida ne’e, nu’udar sidadaun kontribusaun ba  estadu ne’e saida, Se fó subsídiu ba kada kandidatu ikus mai saida, ema barak maka hakarak kandidata-an ba Prezidente Repúblika, ne’ebé hanoin atu ba buka osan de’it, la’ós hanoin atu ba asume responsabilidade ne’ebé hetan.

“Se ha’u maka sai prezidente ha’u sei la konkorda, ha’u sei husu atu revoga lei ida ne’e atu labele iha ekivalénsia ba ema nia direitu sira ne’e ho osan. Se la sai prezidente, ha’u kontinua halo advokasia kona-ba subsídiu ne’e, atu estadu labele fakar tan osan ba iha kada kandidatu sira”, nia haktuir.

Diretu ne’e ema labele fan, direitu ida ne’e hetan, tanba nia asua’in sira fakar raan, haklekar ruin no mate maka foin hetan.

“Maibé agora mai tiha ita ba ekivale ba fali osan halo saida, ha’u pesosalmente ha’u rejeita kona-ba subsídiu ba kandidatu Sira ne’e.

 Sei ha’u sai prezidente ha’u sei revoga lei kona-ba subsídiu ba kandidatu Prezidente repúblika nian ne’e”, nia esplika.

Parte seluk, Prezidente Komisaun A ne’ebé trata asuntu Konstitusionál no Justisa, Joaquim dos Santos hatete, Lei eleitorál prezidensiál nian lá ko’alia kona-ba subsídiu, só subsídiu iha lei eleitorál parlamentu nasionál.

“Só iha lei eleitorál parlamentár iha lei Nu. 9/2017 kona-ba eleisaun parlamentár, iha ne’ebá  dehan katak, subsídiu ida ne’ebé estabelese ba partidu polítiku sira hosi dollar 1 USD to’o 10 USD kabe ba ida ne’ebé mak atu fiksa loloos governu mak tenke halo fali diploma para fiksa. Esperiénsia ba kotuk governu fiksa  dollar 4 USD kada votu.

Nia afirma,Ida mak ko’alia kona-ba subsídiu eleitorál, ne’e bá partidu polítiku ne’ebé ultrapasa ona barreira. Lei fó garante partisipasaun polítika, agora prosesu kandidatura lá iha subsídiu kampaña, so depois iha eleisaun governu foin fó subsídiu, maibé bá sira ne’ebé mak manan tama parlamentu.

 Prezidente Komisaun Nasionál Eleisoens (CNE) José Agostinho da Costa Belo hatete,  to’o agora lei la muda, dollar 1 USD to’o dollar 10 USD, maibé lei fó sai dehan katak dollar 4 USD kada votu ida, agora ne’e sei nafatin seidauk iha mudansa, entaun ida ne’e mak sei avansa.

Kandidatura sira ba eleisaun prezidensiál 2022 lakon ka manan sei nafatin hetan osan basa kada votu ida sei hetan osan hamutuk dollar 4 USD. Montante dollar 4 USD la’ós atu fó ba sidadaun sira ne’ebé vota, maibé fó ba kandidatura sira tuir lei eleisaun prezidensiál nian.

Lei eleisaun prezidensiál (No. 6/2006) hatuur katak períodu kampaña eleisaun prezidensiál sei hala’o durante loron sanulu-resin-lima, enkuantu ba eleisaun parlamentár, bazeia ba lei no. 7/2006, períodu kampaña dura loron tolu-nulu (fulan ida).

Diferensa tempu kampaña ne’e implika mós ba durasaun períodu mak sei konsidera legal ba gastu sira ne’ebé tenke kobre iha relatóriu konta nian.

 Gastu ida atu konsidera legal ka la-legal depende ba loron gastu ne’e akontese, monu ka lae iha períodu legal ne’e.

Prezidente Komisaun Nasionál Eleisoens  (CNE), José Agostinho da Costa Belo Pereira hateten, kandidatura sira ne’ebé ba kompete iha eleisaun prezidensiál nafatin hetan osan subvensaun (subsídiu) husi governu tanba lei ne’e la konsege altera bainhira aprezenta ba iha Parlamentu Nasionál (PN) foin lalais.

Kandidatura sira ne’e mai kedas iha lei kona-ba eleisaun prezidensiál, foin daudaun ne’e mós lei ne’e la sofre alterasaun. Portantu kandidatura sira ne’ebé konkore kontinua iha direitu (subsídiu) ida ne’e.

“Iha lei Nu. 4/2017 kona-ba eleisaun prezidensiál ne’e foin daudaun iha apresiasaun la altera lei kona-ba subsídiu ba kandidatura ne’ebé konkore iha eleisaun prezidensiál, entaun subsídiu ne’e kontinua iha depois mais tarde sei estabelese ho diploma governu, tuir lei dehan hanesan ne’e”, Prezidente CNE.

Subsídiu ba kandidatu prezidensiál ne’e sei ekiparadu ho partidu polítiku sira, partidu polítiku sira uluk hetan 4 USD kada votu no kandidatu prezidensiál mós hanesan ne’e.

Direitu atu halo alterasaun ba kualkér lei ne’e kompeténsia iha órgaun lejizlativa no órgaun ezekutivu kria diploma ida fortifika maibé kuandu la altera hodi fó dalan ba órgaun ezekutivu halo proposta maka to’o ne’ebé de’it nafatin eziste.

Orsamentu ne’e hosi Orsamentu Jerál Estadu, tanba governu iha lei Nu. 4/2017 kona-ba eleisaun prezidensiál ne’e foin daudaun iha apresiasaun la altera lei kona-ba subsídiu ba kandidatura ne’ebé konkore iha eleisaun prezidensiál.

 maibé depois eleisaun remata foin ministériu finansas halo pagamentu ba kandidatu sira ne’ebé hetan votu iha eleisaun prezidensiál ne’e.

Iha ne’ebá la dehan atu hetan votu hira, dehan de’it sira ne’ebé partisipa iha votu ne’ebé iha, ne’e rekompensa ho 4 USD. Maibé ida ne’e depois pagamentu mós bazeia votu ne’ebé maka sira hetan.

Prezidente CNE dehan, ho osan subsídiu ne’ebé maka ba kandidatu sira ne’e, la’ós kompeténsia CNE nian, maibé ne’e kompeténsia governu no parlamentu nasionál nian.

“Ha’u hanoin ne’e la’ós kompeténsia CNE nian, maibé ne’e kompeténsia governu nian no parlamentu nian, tanba sira tetu tiha ona mak sira deside no CNE implementa de’it katak lei ko’alia subsídiu ba sira tuir númeru ne’ebé iha, CNE la’o tuir de’it”, nia tenik.

Kandidatura sira ne’ebé hetan hotu votu sira iha direitu hetan dollar 4 USD, tanba implementa tiha ona tinan lima liu ba ne’e, tratamentu hanesan, lei ne’e la muda.

Subsídiu fó ba kandidatu sira depois de eleisaun hodi hatene kandidatu sira nia votu, fó subsídiu mós tuir subsídiu ne’ebé iha.

Biban ne’e mos eis kandidatura presidente RDTL iha períodu 2017-2022, José Neves ‘Samalarua’ konsidera sidadaun ne’ebé kandidata-an ba Prezidente Repúblika labele haree ba subsídiu maibé tenke iha responsabilidade.

“Kuandu ha’u  kandidatu seidauk iha desizaun ba subsídiu, lei hatete jerál de’it hosi dollar 1 USD to’o 10 USD, agora atu deside to’o hira ne’e  desizaun hosi governu, tanba ne’e ha’u lakohi ko’alia kandidatu ida hetan hira, depende governu deside, Maibé iha tempu ne’ebá eleisaun hotu tiha maka governu foin deside, iha ne’ebá dollar 4 USD kada votu ida, mais ha’u kandidatu-an, la’ós tanba bazeia ba dollar 4 USD, maibé responsabilidade”, dehan Samalarua iha uma komunikasaun parlamentu nasionál.

Nia hatutan, responsabilidade ba kargu iha estadu, hanesan Prezidente Repúblika, Xefe estadu, komandante supremu forsa armada, kargu bo’ot ne’ebé makaas liu iha estadu direitu demokrátiku Timor-Leste.

Ne’ebé kestaun subsídiu ne’e estadu nia responsabilidade, maibé sidadaun ida ne’ebé hakarak kandidatu-an ba prezidente labele haree loos ida ne’e.

“Se haree hosi ida ne’e nia dezfia ona sai hosi kandidatura prezidente repúblika, más estadu tenke fó fasilidade balun inklui fó subsídiu ho montante ida ne’ebé governu maka deside, más ida ne’e la’ós determina”, Samalarua ko’alia.

Nune’e mós nia fundamenta, sai kandidatu presidente repúblika nia regra báziku maka konstituisaun hatete, primeiru idade tenke tinan 35, segundu tenke uza nia kompeténsia tomak iha konstituisaun katak, ninia kbiit, matenek forsa hotu-hotu tenke uza hanesan prezidente repúblika, terseiru maka nia tenke halibur apoiante mínimu rihun 5 hosi munisípiu hotu-hotu.

“Osan la’ós sai kritériu, más iha ema balun bele iha hanoin hanesan ne’e katak, manan ka lakon ha’u tenke hetan subsídiu dollar 4 USD, ne’e la’ós sidadaun responsavel, maibé sidadaun hakarak halo negósiu hodi hetan benefísiu  privadu ou estadu ninia kargu boot ida ne’e”, José subliña.

Nia dehan, atu kandidatu-an ba prezidente repúblika tenke prepara osan rasik, depois prosesu hetan apoiu husi kolega sira, preparasaun ne’e maka hanesan matéria ba kampaña, lojístika, transporte, kombustivel, hoteladas, administrasaun lubuk ida ne’ebé presiza, maibé barak maka seidauk selu.

“Osan ida ne’ebé maka ha’u hetan barak liu selu ba material sira ne’ebé prodús durante kampaña, tanba ha’u nia osan rasik maizumenus hosi rihun 35 USD, ne’e destinadu loos ba kampaña, husi total ida ne’e maka ha’u uza ba kampaña, depois subsídiu  ne’ebé ha’u hetan ne’e rihun 40 USD, atu hanesan hela gastu ne’ebé ha’u tau rasik no lubuk ida ne’ebé kolega sira fó apoiu, entaun osan ida ne’e gastu liu ba matéria kampaña”, nia dehan.

Nia hatete, ida ne’e kargu estadu nian, tanba ne’e estadu tenke tau duni subsídiu ne’e normal, agora ida ne’ebé kandidatu-an maka tenke haree, nia haree ba subsídiu ka haree ba responsabilidade, hanesan sidadaun ida atu kontribui ba estadu, konkore ba presidente repúblika, nia objetivu maka hala’o kna’ar ne’e ho loos.

Tuir nia, estadu fó apoiu ne’e ajuda de’it, tanba kargu ne’e estadu nian no fasilita mós rekursu hotu-hotu, hanesan partidu polítiku sira mós hetan subsídiu, tanba nia kompete ba kargu estadu nian, kandidatu mós bele hetan mais tenke ser natoon de’it para labele abuzu.

Ne’e desizaun governu ida uluk ne’e, VII governu maka hatete dollar 4 USD, más governu seluk bele muda no bele hatún, más buat importante ida maka subsídiu ne’e tenke haree mós ho kritériu ida ne’ebé maka kandidatu ida idak kaer para kandidatu-an, kandidatu ida tenke lori apoiante rihun lima hodi ba rejista hanesan kandidatu.

“Kandidatu ne’ebé hetan apoiante rihun lima, nia tenke hetan votu mínimu rihun 5 liu, se ita rejistu hanesan depois nia votu menus signifika ita rejistu ho dadus ne’ebé falsu, tanba ema vota ne’e ki’ik liu”, nia tenik.

“Apoiante mais ne’e rihun lima, ne’e nusa maka tun fali ba rihun 2 ou rihun 4. Hirak hanesan ne’e tuir ha’u nia opiniaun la merese hetan subsídiu, atu hetan subsídiu tenke ser hetan rihun lima ba leten ne’e para eduka ema, la’ós tan osan, tenke iha responsabilidade ba kargu ida”, nia haktuir.jornalista kolektivu AJTL

Subvensaun  Kandidatu Prezidente Republika nain 16 Sei Hetan Hosi Númeru Votantes Ne’ebe Vota

Naunil Média (Díli),Tuir rekezitus balu ne’ebé iha, sidadaun ida atu kandidata aan ba Prezidente Repúblika mak tenki ho eleitor ka apoiante mínimu 5000 kada kandidatu. Iha kompetisaun ba eleisaun prezidensial tinan 2022 to’o 2027, kandidatu ne’ebé kompete hamutuk na’in 16, ne’ebé mai hosi partidu polítiku sira inklui kandidatu independente.

Hafoin kompete iha eleisaun primeira volta hosi kandidatu na’in 16 ne’e, ikus mai tenki hakat ba segunda volta hosi kandudatu na’in rua ne’ebé mak hetan votus barak liu tan sira la prense hodi manan maioria ho 50% + 1 votu. Tan ne’e mak iha segunda volta, kompete hosi kandidatu ne’ebé manan ho votu barak liu mak Dr. José Ramos Horta, ho votus 303.477 ou 46,56%, tuir fali mak Dr. Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ ho votus, 144.282 ou 22,13%.

Hosi votu refere, kandidatu sira iha direitu hetan subvensaun ba votu ne’ebé mak hetan ho montante $4,00 ba kada votu. Tan ne’e montante orsamentu ne’ebé kandidatu na’in 16 ida-idak hetan hosi rezultadu eleisaun primeira volta ba total votante ne’ebé vota ba sira no sei multiplika ba $4,00.

Konforme haktuir dekretu lei númeru 6/2018, 14 Marsu, konabá fixa valor subvensaun hosi estadu ba kandidatu Prezidente Repúblika ba kampaña eleitoral. Iha artigu 2 konabá subvensaun, iha pontu ida (1) hatete, kada kandidatu prezidensial iha direitu atu simu subvensaun estadu ba kampaña eleitoral ho valir $4,00 kada votu ne’ebé hetan.

Iha pontu rua (2) haktuir, kálkulu valor total subvensaun ne’ebé estadu fó ba kada kandidatu prezidensial, bazeia ba númeru total votu ne’ebé hetan, sei realiza ho baze ba akordaun judisiál válida ba votasaun dahuluk ho proklama rezultadu eleitoral iha termu nú. 1, artigu 48, lei nú. 7/2006, 28 Dezembru, bazeia ba redasaun lei nú. 4/2017, 23 Fevereiru.

Iha artigu 3, iha dekretu lei hanesan konabá pagamentu subvensaun, valor subvensaun ne’ebé previstu iha artigu anterior, sei selu ba kada kandidatu Prezidensial to’o loron 30 hafoin publikasaun iha Jornal da Repúblika, bazeia ba akordaun judusiál hosi artigu anterior.

Rezultadu eleisaun primeira volta kandidatu ne’ebé hetan montante orsamentu boot liu mak Dr. José Ramos Horta (P-CNRT) ho númeru sorteiu 14, ne’ebé hetan vontantes 303.477 (46.56%), osan ne’ebé simu mak $1.213.908,00. Tuir kedas Dr. Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ (P-FRETILIN) ho númeru sorteiu 6, okupa iha segundu lugar ne’ebé hetan votantes 144.282 (22.13%), osan ne’ebé simu $577.128,00. Terseiru lugar okupa hosi Armanda Berta dos Santos (P-KHUNTO) ho númenru sorteiu 9, ho votantes 56.690 (8.70%), osan ne’ebé simu $226.760,00. Tuir kedas Jeneral Reformadu Tito da Costa Cristovão ‘Lere Anan Timur’ (Independente), ho númeru sorteiu 8, ho votantes 49.314 (7.57%), osan ne’ebé simu mak $197.256,00. Okupa iha pozisaun da-liman mak Mariano Sabino Lopes ‘Assanami’ (PD), ho númeru 16, ho votantes ne’ebé hetan 47.334 (7.26), osan ne’ebé simu mak $189.336,00.

Pozisaun da-neen okupa hosi kandidatu Anacleto Bento Ferreira (P-PDRT) ho númeru sorteiu 5, ho votantes 13.205 (2.03%), osan ne’ebé simu mak $52.820,00.

Tuir fali mak eis Padre Martinho Germano da Silva Gusmão, ho númeru sorteiu 13, ne’ebé antes ne’e hetan apoiu Partidu PUDD, maibé ikus mak disidi independente, ikus mai hetan votantes 8.598 (1.32%), osan ne’ebé simu $34.392,00. Tuir kedas ho Hermes da Rosa Correia Barros (Independente), ho númeru sorteiu 2, votantes ne’ebé hetan 8.030 (1.23%), osan ne’ebé simu $32.120,00. Tuir mai okupa iha pozisaun da-sia mak Maria Helena Lopes de Jesus Pire (Independente), ho númeru sorteiu 7, votantes ne’ebé hetan mak 5.430 (0.83%), osan ne’ebé simu mak $21.720,00. Tuir kedas mak Isabel da Costa Ferreira (Independente), ho númeru sorteiu 1, votantes ne’ebé hetan mak 4.219 (0.65%), osan ne’ebé simu mak $16.876,00.

Okupa pozisaun da-sanulu resin ida,mak Felisberto Araújo Duarte (Independente), ho númeru sorteiu 15, vontantes ne’ebé hetan 2.709 (0.42%), osan ne’ebé simu $10.836,00. Tuir fali mak Constâncio da Conceição Pinto ‘Terus’ (Independente), ho númeru sorteiu 11, votantes ne’ebé hetan 2.520 (0.39%), osan ne’ebé simu $10.080,00. Tuir fali Rogério Tiago de Fátima Lobato (Independente), ho númeru sorteiu 4, votantes ne’ebé hetan 2.058 (0.32), osan ne’ebé simu $8.232,00. Tuir fali mak kandidatu Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’ (Independente), ho númeru sorteiu 12, votantes ne’ebé hetan 1.720 (0.26%), osan ne’ebé simu $6.880,00. Tuir kedas ho Anteiro Bendito da Silva (Independente), ho númeru sorteiu 10, votantes ne’ebé hetan 1.562 (0.24%), osan ne’ebé simu $6.248,00 no kandidatu ne’ebé hetan votus ki’ik liu mak Maria Ângela Freitas da Silva (Independente), ho númeru sorteiu 3, votantes ne’ebé hetan mak 711 (0,11%), osan ne’ebé simu mak 2.844,00.

Hosi total votus válidu kandidatu na’in 16 ne’e mak 651.859 (100%), governu sei gasta osan ho montante $2.607.436,00. Votus válidu refere hosi total eleitores ne’ebé rejista iha STAE 859.613, no ne’ebé konfirma ona atu ezerse sira nia diretu votu mak 664.106 (77.26%), feto 322.482 (48.56%), mane 341.624 (51.44%), no eleitores ne’ebé seidauk konfirma mak 195.507 (22.74%). Hosi votus hirak ne’e, votus branku iha 3.743 (0.56%), nulu iha 8.386 (1.26%), rejeitadus iha 65 (0.001%) no abandonadus iha 53. Votus hirak ne’e hotu kompostu hotu sentru votasaun 1200 iha Timor laran tomak inklui setru votasaun sira iha diaspora. Jornalista kolektivu AJTL

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *